Tek bi se ove godine zaposlenost u Hrvatskoj mogla približiti razinama koje smo imali pretkrizne 2008. godine, kada je u zemlji radilo, odnosno plaćalo mirovinske doprinose 1,6 milijuna građana! Ponuda radnih mjesta u pravilu je najškrtija u zimskim mjesecima, no tržište se počinje buditi već od veljače kada kreće jača potražnja za radnicima u poljoprivredi, građevini i turizmu. Na državnoj je burzi trenutačno oglašeno oko 19 tisuća slobodnih radnih mjesta, a gužve su i na MUP-ovim odjelima za strance, gdje je tijekom siječnja primljeno oko 4500 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za strance.
Ne tavore na burzi
Najviše zahtjeva stiglo je za rad u građevinskom sektoru, oko tri tisuće, dok je za rad u turizmu pristiglo oko 700 molbi. U Hrvatskoj bi ove godine moglo raditi stotinjak tisuća stranaca. Kako je bazen radne snage u susjednim državama sve plići, iz Azije pristiže sve veći broj radnika.
Hrvatski zavod za zapošljavanje zakoračio je u veljaču s približno 139 tisuća nezaposlenih osoba i bude li potražnja za radnicima slična kao prošle godine, kad se posredstvom burze zaposlilo oko 150 tisuća radnika – mnogi dakako na određeno, ili jedna osoba više puta – službeni broj nezaposlenih trebao bi do ljeta pasti ispod stotinu tisuća. Lakše će do posla doći oko 37 tisuća nezaposlenih mladih u dobi do 29 godina, no na burzi je i oko 46 tisuća dugotrajno nezaposlenih osoba. Sociolog Teo Matković uočava da se udio dugotrajno nezaposlenih smanjuje od 2017. godine.
– Osnaženo je zapošljavanje, ili dolazi barem do prekida u nezaposlenosti i dugotrajno nezaposlenih, te ni oni ne tavore u evidenciji. Ovo je puno povoljnija slika nego u prethodnom razdoblju ekonomskog rasta, do 2008. godine, kada je dugotrajno nezaposlenih bilo i do 60 posto, kaže Teo Matković.
Krajem prosinca 2019. godine udio dugotrajno nezaposlenih kretao se oko 35 posto. I u zimskim mjesecima najveća potražnja je za konobarima, prodavačima, kuharima, pomoćnim čistačima, pomoćnim kuharima, medicinskim sestrama, kuhinjskim radnicima, vozačima, sobarima i njegovateljima. Spusti li se nezaposlenost na brojku ispod stotinjak tisuća, bilo bi to prvi put od osamdesetih godina. Prijavljenih slobodnih radnih mjesta u 2019. godini bilo je oko 70 tisuća više od realiziranih zapošljavanja.
Iva Tomić, stručnjakinja za tržište rada s Ekonomskog instituta Zagreb, ističe da se radno aktivno stanovništvo dulje vrijeme polagano smanjuje, dobrim dijelom zbog iseljavanja, a što bi u 2020. moglo biti još izraženije budući da nam se od srpnja otvara austrijsko tržište rada.
Niska zaposlenost
– To znači da bi ponuda na domaćem tržištu mogla biti još ograničenija, zaključuje Iva Tomić zbog čega smatra da će şe i u privatnom sektoru morati povećati plaće ako misle zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Prosječna se plaća kreće oko 6500 kuna, s tim što polovica zaposlenih zarađuje do 5600 kuna.
Samo ovo je dovoljan razlog da se na slijedecim izborima glasa za bilo koju stranku, samo da nije HDZSDP. Dopustili su uvoz radne snage iz Filipina, Indije i sl samo zato što su poslodavci škrti platiti dovoljno hrvatskog zaposlenika. Oni bi najradje da imaju robovsku radnu snagu, što će upravo pokušati postići sa belosvetskom sirotinjom