Etno agro park Stella Croatica, u Klisu, iznad Splita, komadić je otrgnute prošlosti, mjesto gdje možete uroniti u život kakav su živjeli djedovi i bake Dalmatinske zagore. Uz gastronomsko vraćanje u prošlost (naime, ovdje možete zamijesiti, ispeći, pomirisati i okusiti domaći kruh ispod peke i uživati u mnoštvu delicija spravljenih po recepturama koje se prenose s koljena na koljeno), u prvu polovicu 20. stoljeća vratit će vas i kameno selo uređeno u suradnji s Etnografskim muzejom u Splitu, a botanički vrt iznenadit će vas bogatstvom samoniklog biljnog svijeta Dalmacije. Međutim, najveća je atrakcija ručna proizvodnja autohtonih dalmatinskih delicija od maslinova ulja, smokava, badema i grožđa brenda Stella Croatica koja se odvija iza staklenih zidova, pred očima posjetitelja. Kako su od proizvodnje uspjeli napraviti turističku atrakciju, otkrila nam je Eva Duilo, voditeljica turističke djelatnosti, s kojom smo se prošetali etnoagroparkom.
Novo lice gastronomije
– Brend Stella Croatica postoji od 2002. godine kada je obitelj Polić krenula od obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na Mljetu. Bavili su se preradom maslina, smokava, grožđa i drugim tradicionalnim kulturama – priča Duilo.
Počeli su drukčije promatrati maslinovo ulje i tradicionalnim proizvodima dali su novo lice.
– Dizajnirali su posebne etikete za ulja, radili su aromatizirano ulje s mirisom naranče, s češnjakom... Počeli su potom sa suhim smokvama i napravili tradicionalni proizvod otoka Mljeta, a to je salama od suhih smokava. Dali su joj ime Kalipso, po nimfi Kalipso koja je vezana s mitologijom otoka Mljeta za vrijeme Odiseja. To je slatka salama u kojoj su suhe smokve i bademi a bila je božićna slastica južnodalmatinskih otoka. Potom su u proizvodnju uveli bajame u šećeru, različite kekse i arancine – navodi Duilo.
Međutim, obitelj Polić živjela je u Splitu, a proizvodila na Mljetu, koji, nažalost, ni danas nema zadovoljavajuću infrastrukturu za prehrambenu industriju jer nema vodu ni kanalizaciju. Za potrebe prerade trebalo je dovoziti vodu s kopna, proizvodnja je rasla i postala je preskupa pa su odlučili 2005. godine preseliti je u Split. Godine 2009. zatvorili su obrt i otvorili poduzeće Stella Mediterranea. Počeli su ozbiljno razmišljati o investicijskom ciklusu i razvoju brenda, kao i o korištenju pristupnih fondova Europske unije. Iz Ipard programa 2010. godine financirali su gradnju objekta. Prva investicija iznosila je šest milijuna kuna, što je uključivalo i opremu i zemljište. Opravdanih troškova bilo je oko 4,5 milijuna kuna, polovicu od toga su dobili, a jedan dio financiran je kreditom HBOR-a potpomognutim sredstvima tako da je kamata bila 2 posto.
Miris smilja i buhača
– Dobili smo status ulagača u RH, jer smo investirali više od 300.000 eura i otvorili 10 radnih mjesta. Trenutačno stalno zaposlenih imamo 26, preko sezone taj se broj penje na 50.
Imamo tri organizacijske cjeline unutar poduzeća: proizvodnju hrane, proizvodnju dodataka prehrani te turizam i ugostiteljstvo – otkriva Duilo kako su od proizvodnje uspjeli stvoriti turističku atrakciju što ih čini sasvim različitim od svih ostalih.
– Kada smo projektirali prvi objekt, od projektantice tražili smo da prostor za proizvodnju bude ostakljen kako bi žene mogle kuhati pred posjetiteljima. Shvatili smo koliko je sve to turistički atraktivno pa smo u prvom dijelu zgrade otvorili malu trgovinu. Počeli smo ići prema turističkim agencijama i kruzerima i oni su nam počeli dovoditi goste već prvu godinu poslovanja – priča Eva Duilo. Stranci su bili iznenađeni što u proizvodnji rade samo žene koje su iz ovoga kraja, ali će taj standard morati napustiti jer više nije lako naći lokalnu radnu snagu, a proizvodnja raste.
– Turisti kada su vidjeli našu tradicionalnu gastronomsku baštinu, vidjeli su da se sve ručno radi, ali pitali su se kako je to zaista izgledalo nekad, a mi smo, kad smo razmišljali o turizmu, rekli da bismo željeli turizam doživljaja. Zato smo napravili tradicionalno etnoselo u kojem smo prikazali tu našu baštinu, kulturu života u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori – pojašnjava Duilo.
Udahnuli su život kućicama sagrađenim od kamena koji su donijeli sa starih i oronulih kuća diljem Dalmacije.
Tradicija ovdje nije prekrivena prašinom, već živi preko starog kreveta na kojem su spavali baba i did, sliku s njihova vjenčanja i Sinjske Gospe na zidu, mirisom smilja i buhača...
Što se gastronomije tiče, gosti svim osjetilima mogu uživati u kruhu ispod peke koji se mijesi i peče pred njihovim očima, domaćoj tjestenini, u jelima od raštike, kupusnjača...
– Ponudili smo specifičnosti koje mogu samo ovdje vidjeti. Zato smo napravili etnoselo kada se ukazala prilika da se možemo prijaviti za još jedan Ipard, a tad smo napravili i drugu zgradu u kojoj radimo dodatke prehrani i ekološku proizvodnju – dodaje Eva Duilo.
Drugi kredit bio je sličan prvome, investicija od oko šest milijuna kuna.
Njihove delicije nije moguće kupiti u Hrvatskoj, osim u pojedinim hotelskim trgovinama. Spadaju u kategoriju premium proizvoda i nisu za standardne trgovačke lance, a u Hrvatskoj nema mnogo specijaliziranih delikatesnih trgovina i vinoteka. Jedan dio ekoloških proizvoda plasiraju u dm-u. Okrenuti su prema izvozu, imaju sve certifikate, a prvi su u Hrvatskoj dobili halal certifikat. Ali, što se tiče dodataka prehrani, oni se kupuju u svim ljekarnama pod brendom Herba Croatica.
– Naša perjanica te kategorije proizvoda je Kvilaks, prirodni sirup za reguliranje probave od smokve, šljive i kivija. Ti proizvodi razvijeni su u suradnji s medicinskim fakultetom u Splitu. Dio svih tih proizvoda je mediteranski faktor koji smo zaštitili kao MF formulu koja se sastoji od ekstrakta lista masline, pokožice sjemenke crnoga grozda i šipka. Svi naši proizvodi obogaćeni su tom formulom, dobro djeluju na zdravlje jer se radi o vrhunskoj antioksidativnoj formuli koja je na ispitivanjima u Zavodu za farmakologiju pokazala izvanredne rezultate i učinke na krvožilni sustav. Voditelj tima bio je profesor Mladen Boban – priča Eva Duilo.
Botanički vrt u krugu Stella Croatice jedina je privatna botanička zbirka tog tipa u Hrvatskoj.
– Željeli smo što više atrakcija na imanju kako bismo privukli što više posjetitelja. Tako imamo školu maslinova ulja, naši posjetitelji sami sebi rade tjesteninu, imamo radionice kruha ispod peke, a odlučili smo privlačiti goste i atrakcijom poput botaničkog vrta u kojem predstavljamo i tu prirodnu baštinu primorske Hrvatske. Otišli smo i korak dalje jer smo željeli prikazati sve endemske biljke primorske Hrvatske pa smo se obratili Botaničkom vrtu u Zagrebu. Projekt smo kandidirali za mjeru 4.2 i dobili novac. Ukupni iznos ulaganja je oko sedam i pol milijuna kuna – kaže Duilo.
Vrt se sastoji od nekoliko različitih cjelina. Ima devet otoka koji pričaju priče o hrvatskom samoniklom bilju, ljekovitom samoniklom bilju, začinskom, kadulji, smilju, artičokama, otrovnim biljkama... Najveći otok posvećen je našem nacionalnom cvijetu Iris croatica. To je naša perunika iz obitelji irisa, samonikla biljka. Najmanji otok zauzeo je buhač. To je jedan od najjačih prirodnih insekticida, naša endemska tradicionalna biljka. Na žalost, pojavom DDT-ja prestao se proizvoditi. Sada je sve prirodno opet u modi i moguće ga je revitalizirati, ali afričke zemlje su trenutačno najveći proizvođači prirodnog insekticida od buhača i baš se radi o buhaču hrvatskog podrijetla. Imaju i mediteransku šetnicu gdje su prikazali različita stabla odnosno voćke koje rastu u Dalmaciji: badem, nešpula, žižula, oskoruša, šipak... Imaju ekološki vrt i kamenjar kojima se najviše ponose. U njima njeguju endemske vrste primorske Hrvatske.
Izložba posvećena maslini
Turistička sezona u Stella Croatici još traje. Nailazimo na turiste iz Azije koji gledaju šećerenje bajama, šetaju vrtom i zaviruju u kamene odaje. To ne čudi jer najveća emitivna tržišta su im Japan, Južna Koreja, Hong Kong, Singapur, potom zemlje Skandinavije, a Francuzi pojedinačno spadaju u najbrojnije goste. Ipak, mi zatječemo najviše djece.
– U travnju i listopadu radimo jako puno s osnovnoškolcima i srednjoškolcima. Sa Splitsko-dalmatinskom županijom imamo sporazum o unapređenju turističke djelatnosti i edukaciji djece osnovnoškolske dobi. Na proljeće kod nas uče o blagodati voća i povrća kroz radionicu Vitaminska bomba, a tijekom jeseni imamo radionice zahvale za plodove zemlje, odnosno radionice kruha ispod peke kao i radionicu o potrebi korištenja cjelovitih žitarica – pojašnjava Duilo i vodi nas do interpretacijske dvorane u kojoj posjetiteljima pričaju priče o dalmatinskoj poljoprivredi, prije svega o maslini.
Ovdje je stalno postavljena izložba posvećena maslini koja je trenutačno u Zagrebu.
– Prošle godine imali smo 20.000, a ove godine očekujemo više od 30.000 posjetitelja – zadovoljno kaže Duilo.
Broj turista povećao se i zahvaljujući tome što ulaznica za Klišku tvrđavu, najveću atrakciju Klisa, vrijedi i za Stella Croaticu, kao i obratno, što svjedoči o dobroj suradnji s općinom Klis.
– Čim smo došli ovdje, oni su pokazali veliki interes za našu djelatnost. Imali smo na raspolaganju sve ono što su oni mogli dati. Platili smo manji komunalni doprinos i lokalne davanja, a općina nas prati i na nekim sajmovima. Prihvatili su našu ideju da Klis dobije novu atrakciju, to je Etno agro park Stella Croatica, koja će uz Klišku tvrđavu zaokružiti posjetiteljski dan turista – zaključuje Duilo. Zateknete li se u blizini, nemojte zaobići Klis. Vjerujte, doživljaj koji pružaju Kliška tvrđava i Etno agro park Stella Croatica nećete brzo zaboraviti.
Tako treba! Puno uspjeha i na dalje!