Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kod nas čak 400 tisuća ovaca i 10 milijuna pilića ‘zaglavi’ u sivoj zoni

Etikete nas uvjeravaju da je proizvod prirodan i sa što manje tehnološke obrade, no koliko su iskrene, ako dio proizvođača pod ekstraktom kvasca prodaje mononatrijev glutamat.
09. veljače 2019. u 15:50 5 komentara 1542 prikaza
pilići
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Bolesne, iznemogle krave koje iz kamiona uz pomoć vitla ili užeta pod okriljem noći vuku na klanje, uklanjanje trulih dijelova mesa prije nego se ono distribuira u prodaju, samo je jedna u nizu horor-priča zbog kojih se javnost ovih dana opetovano pita što doista završava na našem tanjuru.

svinja Njemačka proizvođačima: Poboljšajte uvjete držanja životinja i meso će vam dobiti oznaku kvalitete u dućanu

Iako je po nekima riječ o zanemarivim brojkama, “tek” 2700 kilograma kompromitirane poljske govedine, činjenica da je ona iz sporne klaonice u Kalinowu, osim u Poljskoj, završila i u Estoniji, Španjolskoj, Finskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Litvi, Rumunjskoj, Slovačkoj – čak i u slovenskom kebabu, govori o tempiranoji bombi kojoj smo sve izloženiji globalizacijom.

Poljaci, naime, nisu imali samo aferu s govedinom zbog koje im sada pada prodaja i izvoz. Europu je potresala i afera s poljskom piletinom zaraženom salmonelom, a tko misli kako ovakve stvari samo tamo prolaze ispod radara, vara se.

Nizozemci su prije godinu i pol, podsjetimo, u čak 45 zemalja, uključujući 26 članica EU, bili prisiljeni povući milijune jaja zagađenih insekticidom fipronilom.

meso Uvezeno iz Poljske Slovenci otkrili dvije tone sumnjive govedine, evo što još provjeravaju

Belgija se našla na stupu srama nakon što se otkrilo da je tamošnja najveća tvornica za preradu mesa poslovala u nehigijenskim uvjetima, distribuirala pokvareno meso na Kosovo, muljala s etiketama zamrznutog mesa, a u mljeveno stavljala i dijelove trupa životinja zabranjenih za konzumaciju, dok Brazil i danas trpi posljedice nezapamćenog skandala u industriji hrane 2017.

Najveći brazilski izvoznici, koji su poslovali u 150 zemalja, godinama su podmićivali sanitarne inspektore, izvozili pokvarenu govedinu i perad i koristili kancerogene tvari da prikriju smrad, što ih i danas košta uvoza u EU, dok je istraga Europola u 67 zemalja, od prosinca 2017. do ožujka 2018. (među kojima je bila i Hrvatska) rezultirala oduzimanjem više od 3620 tona hrane i 9,7 milijuna litara pića te uhićenjem ili zadržavanjem na ispitivanju 749 osoba.

Bolji nego EU

Trulo meso, tuna obojena kemikalijama i lažno mlijeko u prahu za bebe samo su dio proizvoda koji su zaplijenjeni u sklopu istrage o prisutnosti krivotvorenih i nestandardnih prehrambenih proizvoda i pića u 41.000 provjera u trgovinama, supermarketima, zračnim i morskim lukama te industrijskim postrojenjima, a kako mnogi u želji za profitom ne biraju sredstva, pitanje je dana kad će izbiti neka nova afera.

meso AFERE Meso bolesnih krava nađeno u Sloveniji: Preradili ga u kebab

Gordan Jerbić, glavni veterinarski inspektor Ministarstva poljoprivrede, kaže kako Hrvatska nije uvezla spornu govedinu iz Poljske. Provjerom se pokazalo kako zadnje dvije godine nismo uvozili ništa iz te klaonice, iako smo veliki uvoznici mesa iz Poljske, poglavito svježe junetine, teletine, piletine..., čak 19,3 tisuće tona u vrijednosti 45,9 milijuna eura u 2017.

Govedinu uvozimo uglavnom smrznutu za prerađivačku industriju, i u ukupnoj brojci ne čini ni 5%, no kako je u totalu riječ o većim količinama, uglavnom kupujemo od velikih poljskih proizvođača, doznajemo od Jerbića. Kaže kako se sustav kontrole hrane u nas gradi godinama.

Hrvatska je uoči pristupanja morala zadovoljiti rigorozne propise EU i mijenjati sustav službenih kontrola. One su prije počivale na ovlaštenim veterinarskim organizacijama koje su, s obzirom na to da su ih proizvođači direktno plaćali, bile u sukobu interesa.

meso Afera s govedinom 'Meso iz poljske klaonice nikada nije uvezeno u Hrvatsku'

Danas pak imamo sustav jednak, a možda i bolji nego je u EU propisano i češće kontrole nego u dosta država članica. Ne zato što naši proizvođači ne izvršavaju svoje obveze, već zbog sigurnosti potrošača, mada uvijek postoji mogućnost da se i u nas na tržištu nađe dio proizvoda koji nije veterinarski pregledan, ističe Jerbić.

– Kao veterinarska inspekcija radimo sve da se takvi proizvodi što manje ili nikako pojave na našem tržištu – objašnjava i dodaje kako su lani proveli 14.373 inspekcijskih nadzora, od čega 2745 službenih kontrola objekata za klanje, preradu i skladištenje hrane životinjskog podrijetla.

Uzeto je 4400 uzoraka svježeg mesa na području cijele RH, a rezultat inspekcija bila su 703 optužna prijedloga i 17 kaznenih prijava – većinom vezanih za nedostatak sljedivosti ili neprisutnost veterinara pri klanju mesa, kao i meso bez dokumentacije (koje se odmah neškodljivo uklanja).

Klanje krave Poljska Zastrašujući prizori iz klaonice životinja pokazuju kako se proizvodi "zdravo" meso

Samo u jednoj akciji u Dalmaciji lani su u kontroli objekata za klanje i preradu mesa izrečene zabrane rada za dva objekta, dvije kaznene prijave, zabrana proizvodnje mljevenog mesa i mesnih pripravaka u jednom objektu, podignuto osam optužnih prijedloga te ukupno neškodljivo uklonjeno 1225,83 kg mesa i mesnih pripravaka te lešina eutanaziranih odojaka i janjadi.

To i nije velika količina, puno se više zatekne u prometu, tvrdi naš sugovornik, ističući kako je u njihovu opisu posla kontrola zdravstvene ispravnosti, higijene i sigurnosti hrane od farmi i proizvodnje mesa preko prerade mesa do maloprodaje, te na sedam graničnih veterinarskih postaja na kojima se pregledavaju žive životinje, bilje, hrana za ljude i stočna hrana.

Sustav se temelji na analizi rizika, tipu proizvoda, tržištu, broju zaposlenih, jesu li proizvodi termolabilni ili ne, zahtijevaju li posebne temperature... na temelju čega se određuje učestalost službenih kontrola koje mogu biti svakodnevne ili rjeđe i u pravilu bez prethodne najave.

Klanje krave Gdje je završilo meso? Poljska provodi istragu o klanju i prodaji bolesnih goveda

Uključuju i uzimanje uzoraka mesa radi analiza na različite kriterije zdravstvene ispravnosti, a kontrolira se i podrijetlo i sljedivost hrane, higijenski uvjeti rukovanja hranom i njezino skladištenje.

– U objektima za klanje goveda kontrole se obavljaju prije i poslije klanja. Životinje koje pokazuju kliničke znakove sustavnih bolesti ili iscrpljenosti i mršavosti, ne smiju se klati u svrhu prehrane ljudi. Takve se životinje moraju odvojeno usmrtiti pod uvjetima koji sprečavaju kontaminaciju drugih životinja ili trupova te se moraju proglasiti neprikladnim za prehranu ljudi – kaže Jerbić.

Teško mu je sa snimaka iz Poljske reći što se ondje događalo s kravama koje vuku za noge i rogove jer ne mogu stajati na nogama. No i u nas, objašnjava, ima slučajeva da neke krave koje se dopremaju u klaonicu ne mogu stajati i mora ih se vući.

Islužene krave muzare, naime, zbog veće proizvodnje mlijeka obolijevaju od jedne metaboličke bolesti zbog koje legnu i ne mogu se više kretati. Takve se životinje moraju zaklati u posebnim uvjetima, odvojeno od zdravih životinja i pod jačim veterinarskim nadzorom nego inače.

Biljana Borzan Eurozastupnica Borzan zatražila očitovanje Europske komisije o incidentu s klaonicom u Poljskoj

– Postoji čak mogućnost da se određeni dijelovi trupa zbog ležanja i dekubitusa i odstrane, ali to ne znači da ostatak mesa nije zdrav i pogodan za ljudsku prehranu, što se utvrđuje dodatnom provjerama i analizama. Ako nije, meso se mora neškodljivo ukloniti, u suprotnom obično ide u preradu – ističe Jerbić.

Apsurdno, ali istinito, veterinarska inspekcija u nas u mesnicama može kontrolirati samo nezapakirano meso na pultu, dok je zapakirano u domeni sanitarne inspekcije. Ako je pak riječ o neregistriranim objektima kakve se povremeno putem dojava nalaze u zaleđu Dalmacije ili drugdje da bespravno kolju stoku, trančiraju je ili rade ćevape za neke mesnice i ugostitelje, veterinarski inspektori u njih ne mogu bez pratnje policije.

Ipak, ugroza je sve manje, zahvaljujući i tome što je broj klaonica u zadnjih 10-ak godina s više od 1000 pao na 99 za crveno meso – svinjetinu, govedinu, junetinu – i 37 za meso peradi i lakše ih je kontrolirati. Zadovoljavajuća razina sigurnosti potrošača i sustava hrane u nas je tako ovih dana privukla i rusku inspekciju koja je u kontroli naših objekata zbog potencijalnog izvoza – kaže Jerbić.

Pčelarski sajam Pčelarski sajam Tolušić i Bandić degustirali med na otvorenju Bjelovarskog sajma

Patogene bakterije

Embargo na izvoz EU prehrambenih proizvoda u Rusiju još na snazi. No čini se kako bi on uskoro mogao “pasti”, barem po pitanju nekih hrvatskih proizvoda. Prije mjesec dana naše su proizvođače, doznajemo od Jerbića, kontrolirali i Kinezi zainteresirani za naše mlijeko i mliječne proizvode.

Čeka se još završni nalaz, dok se s Turskom pregovara o izvozu mesa, poglavito junetine, s obzirom na to da smo odnedavno proglašeni zemljom slobodnom od kvrgave kože. Ukrajince, Australce i Novozelanđane zanima naš izvoz svinjetine... što bi hrvatskoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji, koja se na vlastitom tržištu teško nosi s jeftinim uvozom, moglo garantirati bolju budućnost.

Trenutačno u hrani pokrivamo tek 64% potreba i ovisni smo o tuđoj svinjetini, voću, povrću, mlijeku i mliječnim proizvodima u vrijednosti čak 2,6 milijardi eura u prvih 10 mjeseci 2018. godine, dok smo izvezli robe za 1,6 milijardi.

Konferencija povodom Mjeseca borbe protiv raka pluća MEDICINA Dr. Samaržija: Od ove godine transplantacije pluća i na zagrebačkom Jordanovcu

No poput Talijana kojima nedostaje mlijeka jer izvoze tražene tvrde sireve, oko 304 tisuće tona za 1,8 milijardi eura na godinu, a uvoze 509 tisuća tona polutvrdih za gotovo isti iznos, i naše bi tvrtke profitirale od izvoza proizvoda s većom dodanom vrijednosti.

S druge strane, domaće bi tržište bilo još zagušenije “jeftilenom” s unutarnjeg tržišta EU ili trećih zemalja kraj kojega se i prehrambeni stručnjaci i potrošači pitaju kakve je kvalitete. Primjerice – piletina koja se u nas prodaje i za 15-ak kuna za kilogram, teleći vrat za 34, litra španjolskog vina za 11 kuna ili pak kilogram gaude za 20-ak kuna.

– Biznis, nažalost ne poznaje granice. Možemo mi pričati da je to smeće, no sve se na kraju svodi na činjenicu da moraš biti kvalitetan i konkurentan. Naravno da je takva gauda puno nekvalitetnija od domaće u koju ide i devet litara mlijeka, a u uvoznu jedva 6-7, pa ispada da je jeftinija od mlijeka koje je na nju utrošeno – kaže direktor GIU Croatiastočara Branko Bobetić.

Tomislav Debeljak Tomislav Debeljak Posla će biti i za Uljanik i za 3. Maj, trebat ćemo još radnika

Zato trebamo kupovati domaće jer su proizvodi naših renomiranih i ozbiljnih tvrtki svježiji nego proizvodi iz bilo koje druge članice EU, u higijenskom smislu sigurniji te nutritivno bogatiji, posebice dolaze li iz vertikalno postavljenih sustava – praktično od polja do stola – ističe Bobetić.

Objašnjava kako iza svih tih tvrtki stoje stotine tisuća samokontrola godišnje, a ne samo službene, tako da je najbolje kupovati provjerene proizvode od poznatih proizvođača. No iako nas sve više prepoznaju kao zemlju dobrih i kvalitetnih proizvoda, još dosta toga završava u sivoj zoni, barem 15-20% zaklanih pilića ili 10-ak milijuna komada koji se ne evidentiraju u klaonicama.

Po statistici koja govori o oko 600.000 ovaca i toliko očekivane janjadi na klanju godišnje, ispada kako ih se jedva 30% legalno zakolje u klaonicama, a ostatak završi na “šljivi”, kaže Bobetić.

DANAS U VEČERNJEM Prvi dan u Remetincu: Dolački sam u ćeliji, sam i u šetnji dvorištem

– Stoga se puno očekuje od novog inspektorata koji će objediniti sve naše inspekcije i uspostaviti novi sustav koji će sve kontrolirati – napominje.

Izvješće Centra za sigurnost hrane HPA na temelju dostupnih trogodišnjih rezultata samokontrola tvrtki koje posluju s hranom, pokazalo je kako se u hrani koja se priprema za tržište nađu i aerobne mezofilne bakterije, enterobakterije te plijesni i kvasci, koji se svrstavaju u indikatore higijene.

Prisutnost potencijalno patogenih bakterija poput Staphylococcus aureus, Listeria monocytogenes, Escherichia coli, Salmonella spp., Bacillus cereus, sulfitoreducirajućih klostridija i Pseudomonas aeruginosa utvrđeno je sporadično i u puno manjem broju uzoraka.

Ručak na poslu Svježe voće? Ovo su mitovi o hrani u koje bismo trebali prestati vjerovati

– No važno je istaknuti kako rezultati sličnih istraživanja u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji... govore o većoj kontaminaciji patogenima i ostalim mikroorganizmima, indikatorima hrane, nego u RH – tvrde iz Centra.

Tumač za deklaracije

U lancu hrane danas su najodgovorniji oni koji je plasiraju na tržište, proizvođači i trgovci, pa nije čudno što neki trgovci od proizvođača traže da instaliraju i kamere na liniji klanja kako im ništa ne bi promaklo, a neki, čak i u Hrvatskoj, vraćaju pune hladnjače proizvođaču ili distributeru utvrde li da je temperatura na kojoj se roba prevozi odstupa i samo za stupanj.

Pršutana Puntica Za sve mesoljupce: Pogledajte kako se pripremaju pršuti prije dolaska za vaš stol

Loš publicitet nekih proizvoda te nesigurnost, negativan stav i iznevjerena očekivanja potrošača koji ih na kraju neće konzumirati niti ikad više kupiti – svako kućanstvo u Britaniji godišnje košta oko 3800 kuna, dok ukupni gubitak tamošnje industrije hrane, kao posljedica gubitka povjerenja, prijevara... iznosi oko 11,2 milijarde kuna.

U Hrvatskoj takvih egzaktnih brojki nema, no sve veća osviještenost potrošača posljednjih se godina artikulirala u pokretu “clean label”, tzv. čista etiketa, koja nas uvjerava da je proizvod prirodan i sa što manje tehnološke obrade.

No, koliko je on iskren, ako dio proizvođača, primjerice, pod ekstraktom kvasca prodaje mononatrijev glutamat, poznat kao MSG ili E621, koji se povezuje s cijelim nizom bolesti, a služi kako poboljšivač okusa u fast food proizvodima, gotovim juhama i umacima, gotovim smrznutim proizvodima te proizvodima za mršavljenje i osobnu njegu?

Novi Sad NOVI SAD Održan najmasovniji protuvladin prosvjed građana: Nezadovoljni osobnom i medijskom slobodom

Prosječnom potrošaču danas doslovce treba tumač za sve začkoljice na deklaracijama. No zanimljivo je i kako ih čitamo. Prema jednom od nedavnih istraživanja, većina milenijalaca najviše je zabrinuta oko razine šećera i proteina te je li hrana koju kupuju bez glutena, “fair trade” ili veganska.

Generaciju X najmanje brinu sastojci i aditivi u hrani, najbitnije im je je li nešto na sniženju, dok su “baby boomersi” najviše zabrinuti količinama šećera i natrija, trans masti te umjetnih sladila.

Marš za životinje

Poduzetnik
Kviz
Jesi li rođeni poduzetnik ili radije radiš kako ti drugi kažu?

A1 izdvaja za Vas

  • samoborka:

    Hrvataki proizvod skoro vise NE postoji! Da bi se nesto moglo zvati HRVATSKIM proizvodom,to mora znaciti da je ta zivotinja ili biljka uzgojena u Hrvatskoj, hranjena hranom provjerene kakvoce, zaklana u Hrvatskoj, preradjena i ambalazirana u Hrvatskoj! Nase firme uvezu ... prikaži još! meso iz kojekakvih zabiti, vecinom ga samo dorade i zalijepe etiketu "Hrvatski proizvod". E bogme nije. Pogledajte i zemlje porijekla povrca koje vam uvaljuju nase vodece firme tipa Leda i Podravke. Tu i tamo je nesto iz Hrvatske,ali u vecini slucajeva nije. Ledove pizze su iz Poljske,Ledovo poluzamrznuto meso je iz Rumunjske, Ledove juhe su iz Argentine. Podravkina tjestenina je iz Ceske, Ledov i Podravkin zamrznuti grasak,mahune itd su iz Srbije i Madjarske, meso od kojeg PIK Vrbovec radi svoje suhomesnate proizvode nema,veze s Hrvatskom...Tako da..hvala lijepo na takvim "hrvatskim" proizvodima.

  • stefj:

    Hm, u svemu tome ima jedna interesantna stvar. Nedavno sam gledao neko istraživanje (EU) gdje ispada da u Americi ima dvostruko manje karcinoma potencijalno uvjetovanih hranom nego u EU... Kako to, ako tamo imamo GMO, pesticide, hormone, antibiotike, slabije kontrole ... prikaži još! itd. Čovjek se mora zapitati...

  • istima:

    Nekad sam preferirao uzimati sir 'podravec' (ajd da je nešto naše)....i onda saznam da ga Podravka uvozi iz Austrije....... ma od sad vjerujem samo onom što je iz mog vrta iz moje staje.