Nakon što je nevrijeme praćeno jakim vjetrom, obilnom kišom i tučom ponovno pogodilo Sloveniju, središnje i sjeverne dijelove Hrvatske te sam centar Zagreba, mnogi su se zapitali – kako je moguće da ovakve oluje sve češće iznenađuju i stručnjake?
Atmosferski fizičar i klimatolog Boris Grisogono u emisiji na HTV-u objasnio je kako je riječ o složenim vremenskim sustavima koje je teško predvidjeti jer se razvijaju brzo, kratko traju i izrazito su intenzivni. Iako se ovoga puta nije radilo o superćelijskoj oluji, sustav multićelijskih oblaka povezanih u jednu prugu bio je dovoljno snažan da izazove zabrinutost.
– Čini se da nije uspjela stvoriti svoju vertikalnu individualnu rotaciju. Vjerojatno se radilo o multićelijskom kumulonimbusu, a satelitske snimke ukazuju da je možda riječ o tzv. mezoskalnom konvektivnom sustavu. To su sustavi koji se mogu "upaliti" na jednom pa na drugom mjestu – kao klik-klak – i lokalno donose jaku tuču, sijevanje i rušenje drveća, objasnio je Grisogono.
Klimatolog ističe da smo prije imali slične vremenske pojave, ali slabijeg intenziteta. Danas su one postale ekstremnije i brže se izmjenjuju, a glavni krivac je dodatna energija u atmosferi – posljedica globalnog zatopljenja. – U školi se uči da energija raste s temperaturom na četvrtu potenciju. Znači, i minimalno povećanje temperature vodi do ogromnog porasta energije. Zato sve brže prelazimo iz sušnih faza u one s obilnim oborinama i olujama, rekao je.
Urednik emisije Vlahov usporedio je situaciju s plinskim štednjakom – vrtite plamenik i nikada ne znate hoće li plamen biti jači ili slabiji. Grisogono je odgovorio da je to dobra metafora, ali on bi radije rekao da je to kao "da plešete tango, pa prijeđete na twist, pa onda završite u rock and rollu – stalne, brze promjene ritma".
FOTO Pogledajte posljedice olujnog nevremena iz zraka: Ovako sada izgleda uvala u Splitu
Poseban naglasak stavio je na ulogu Jadrana koji se, kaže, snažno zagrijava i tako oslobađa ogromne količine tzv. latentne topline, što dodatno pospješuje razvoj snažnih oblaka i oluja. – Jadran izgleda skoro kao jezero. To je poluzatvoreno more, ali uz obalu se brzo uzdižu Alpe s vrhovima preko 4000 metara. Taj kontrast između zagrijanog mora i visokih planina pojačava izmjene vremena. Znamo koliko toga može izazvati Velebit ili dolina rijeke Po, rekao je Grisogono.
Kada je riječ o predviđanju vremenskih nepogoda, Grisogono priznaje da se takvi brzo mijenjajući sustavi teško modeliraju. – Zamislite mrežu. Sve što prođe kroz nju možemo donekle izračunati. Ali između tih niti postoje praznine koje se moraju parametrizirati jer ne možemo izračunati svaku kapljicu ili svaki turbulentni vrtlog. A upravo su se ti procesi pojačali – i tu imamo jako puno nepoznanica, kazao je. Za sada je Meteoalarm najbolji alat koji imamo, ali ni on ne može u potpunosti predvidjeti sve lokalne oluje koje izbijaju gotovo niotkuda – kao ona u Splitu prije desetak dana.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, u Dalmaciji će u utorak prevladavati pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme, dok se u unutrašnjosti Hrvatske očekuje promjenjiva naoblaka, lokalni pljuskovi i mogućnost izraženijih nevremena. Tijekom dana ipak se predviđa postupno razvedravanje.
Otvori KEKS Pay
Svi ekstremni događaji ukazuju da planet ulazi u fazu zahlađenja a ne globalnog zatopljenja.