Kriminalne skupine, za koje se sumnja da su masovnim uvozom razne robe iz Kine preplavile tržište EU i time, zbog poreznih prevara, pričinili štetu od 700 milijuna eura, bile su mete akcije Calypso. Tu akciju koordinirao je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), a u njoj su sudjelovale policije 14 zemalja: Bugarske. Kine, Češke, Danske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Slovenije i Španjolske. Tijekom međunarodne akcije obavljena je 101 pretraga u uredima carinskih posrednika, tvrtkama za koje se sumnja da su pod kontrolom kriminalnih skupina koje su sudjelovale u poreznim prevarama, u uredima poreznih savjetnika, odvjetnika, računovođa, transportnih tvrtki u Bugarskoj, Grčkoj, Francuskoj i Španjolskoj.
Na koncu je uhićeno 10 osoba, među kojima su i dva carinika, a u kućama trojice osumnjičenika u pretragama je nađene vatreno i hladno oružje. Policija je u pretragama zaplijenila i 5,8 milijuna eura (od čega 4,75 milijuna eura u Grčkoj, a ostatak u Francuskoj i Španjolskoj) u različitim valutama, uključujući hongkonške dolare, eure u digitalnim novčanicima i kriptovalute. Osim toga, zaplijenjeno je i 7.133 električnih bicikala i 3.696 električnih skutera, te 480 kontejnera u luci Pirej, čiji se sadržaj tek treba provjeriti. Zaplijenjeno je i jedanaest nekretnina u Španjolskoj, kao i 27 vozila i luksuznih predmeta (torbe, satovi i nakit).
Sumja se da su kriminalne skupine raznu robu iz Kine, poput tekstila, obuće, električnih romobila, električnih bicikla... uvozile preko grčke luke Pirej, pri čemu se izbjegavalo plaćanje PDV-a i carine, čime je pričinjena šteta od 700 milijuna eura. Istragom je utvrđeno da se radilo o nekoliko kriminalnih grupacija koje su kontrolirali kineski državljani, a te kriminalne grupacije su organizirale uvoz robe iz Kine u EU te distribuciju te robe u države članice i njezinu prodaju krajnjim kupcima. Sumnja se da su organizirali i pranje novca te slanje dobiti natrag u Kinu, a istovremeno su izbjegavali plaćati carine te su osmislili prevarnu shemu s PDV-om.
Da bi izbjegli plaćanje carine, u deklaracijama su navodili da je riječ o robi s nekom greškom ili su joj navodili znatno nižu vrijednost od stvarne. Nakon što bi izradili lažnu dokumentaciju, robu bi carinili, pri čemu su im pomagali pojedini posrednici i carinici koje su imali na platnom spisku. Prividna kupnja i prijevoz robe obavljao se preko tvrtki registriranih u Bugarskoj koje su poslovale u Grčkoj. Roba se potom prodavala tvrtkama u drugim državama EU, čime je prividnom kupcu omogućeno da iskoristi mogućnost da ga se oslobodi od plaćanja PDV-a pri uvozu. Prevarna shema sastojala se od lanca fiktivnih kompanija koje su se koristile za daljnju distribuciju i prodaju robe u raznima zemljama članicama EU. Koristeći se tehnikom tzv. nestajućih trgovaca, izbjegavalo se plaćanje PDV-a, a EPPO navodi da su se kriminalne organizacije ponekad koristile i legalnim tvrtkama kojima su krale identifikacijske dokumente i PDV brojeve kako bi se prikrilo što rade i koje je krajnje odredište robe uvezene iz Kine.
Utvrđeno je i da se roba, nakon što bi došla iz Kine, skladištila na mjestima koje su kontrolirale kriminalne organizacije, te da bi se dalje prevozila, nakon što bi se krivotvorila dokumentacija, u Francusku, Italiju, Poljsku, Portugal i Španjolsku. EPPO navodi i da kineski logistički centri, u kojima se skladištila sva roba, djeluju kao visoko kontrolirani skladišni okruzi, funkcionirajući gotovo poput ekskluzivnih zajednica, dostupnih samo članovima kriminalnih skupina koje njima upravljaju. Kada bi roba stigla na odredište, krivotvorena dokumentacija bila uništena, roba bi brzo bila prodana na crnom tržištu i to za gotovinu, čime se zapravo stvorio paralelni ekonomski sustav. Kako nisu plaćene carine ni PDV, kriminale skupine koje s kontrolirale cijeli proces, mogle su robu prodavati po vrlo konkurentnim cijenama i tako ostvariti veliki profit. Novac bi se potom na razne načine prao i vraćao u Kinu. EPPO, koji je nastalu štetu procijenio na oko 700 milijuna eura: 250 milijuna eura zbog neplaćanja carina i 450 milijuna eura, zbog neplaćenog PDV-a, smatra da bi šteta mogla biti i viša, pa se međunarodna istraga, koju podupiru i Europol i OLAF, nastavlja.
Otvori KEKS Pay
