Suočena s promjenom ruskih taktičkih pristupa, Ukrajina mijenja način na koji brani svoju teritoriju. Umjesto dugih rovova i masivnih utvrda, sada se grade kraće, teško uočljive obrambene točke, posebno prilagođene za manje vojne jedinice i zaštitu od sveprisutnih ruskih dronova. No, dok se strategija na papiru prilagođava suvremenim uvjetima bojišta, Politico upozorava kako stvarnost na terenu pokazuje ozbiljne nedostatke — od nedostatka vojnika do organizacijskog kaosa u izgradnji obrambenih linija.
Kako je objasnio ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov, ruska vojska sve manje koristi velike oklopne napade, a sve više šalje male udarne skupine potpomognute dronovima. Kao odgovor, Ukrajina gradi obrambene točke za sve manje formacije. „Danas je najučinkovitija obrambena točka ona koja se sastoji od jednog odreda. To su najčešće skupine rovova ili takozvanih ‘liščjih rupa’ koje otežavaju ruskim dronovima da pronađu metu“, rekao je zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski krajem lipnja u Kijevu.
Umjesto nekadašnjih rovova dugih nekoliko kilometara, sada se grade kraći sustavi rovova od 60 do 70 metara, obavezno opremljeni zaštitom protiv dronova. No, čak i najsuvremenija fortifikacija ne znači mnogo ako u njoj nema dovoljno vojnika. A to je upravo jedan od najvećih problema s kojima se Ukrajina suočava.
Iako ukrajinsko Ministarstvo obrane formalno nadzire gradnju fortifikacija, za provedbu su odgovorni različiti subjekti – vojska, Specijalna transportna služba i lokalne vojne i civilne vlasti. Rezultat je neujednačenost: dok su u nekim regijama, poput Dnipra, linije obrane čvrste i dobro organizirane, druge – poput regija Sumi i Harkiv – pogođene su kaosom, nedostatkom koordinacije i neiskorištenim potencijalom.
„U Sumiju vlada potpuni nered. Nitko ne zna tko je za što odgovoran. Vidjeli smo planine betonskih zapreka koje samo stoje – neiskorištene. Rovovi su tu i tamo, ali između njih nema ničega, pogotovo u šumama gdje bi trebali biti“, izjavio je Roman Pohorilij, suosnivač ukrajinske OSINT skupine DeepState.
Ukrajinski vojnici također izražavaju frustraciju. Tvrde da, iako su mjesecima zadržavali ruske snage u pograničnoj regiji Kursk i time kupili dragocjeno vrijeme, vlasti nisu iskoristile priliku za jačanje obrane. „Zaštitne mreže protiv dronova postavljene su tek u siječnju, iako su ruski napadi već bili u punom jeku. Dugotrajno kašnjenje u izgradnji rovova i obrambenih točaka omogućilo je Rusima da brzo napreduju čim smo se morali povući“, rekao je ukrajinski vojnik Artem Karjakin.
Analitičari i vojnici slažu se da ruska taktika uključuje neprekidno "sondiranje" ukrajinskih linija kako bi otkrili najslabije točke. Kad ih pronađu, koncentrišu snage i počinju proboj. A upravo to se, prema DeepStateu, dogodilo u lipnju kada su ruske snage zauzele 500 četvornih kilometara teritorija – najbrži napredak u posljednjih nekoliko mjeseci. Premda ukrajinska vojska ulaže golem napor i vlasti su prošle godine potrošile gotovo milijardu eura na izgradnju više od 3.000 obrambenih točaka, problem ostaje isti – bez dovoljno obučenih i prisutnih vojnika, čak i najmodernija fortifikacija ne može zaustaviti neprijatelja. „Ako u utvrdi nema dovoljno ljudi – ona ne igra svoju ulogu“, upozorava Sirski.
Otvori KEKS Pay
ne bih se baš kladio da je tako jer prorusi slave rusku "pobjedu" u ratu još od veljače 2022. Ovaj rat potrajat će godinama, neće biti brzog mira, osim ako putin preseli na onaj svijet