Brzinska turneja njemačkog kancelara Olafa Scholza zapadnim Balkanom više težine ima za kancelara nego za države koje posjećuje - Kosovo, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku. Integracija te regije u EU važna je tema za Scholza i njegovu političku poziciju u zemlji, no u ovim geopolitičkoj situaciji guranje te agende može se vidjeti i kroz rakurs neizravne jače konfrontacije s Rusijom, neizravno i preko posrednika.
Scholz je od početka svog mandata izložen kritikama da nije dovoljno oštar prema Rusiji, zbog čega je trpio oštre riječi i od ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj, ali i od samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Nisu se libili reći da je upravo Njemačka zavezala i predala Ukrajinu Rusiji. Njemačka, ovisna o ruskim energentima, nije bila u skupini zemalja koje će prve presjeći ili smanjiti lance opskrbe, a sve to je iritiralo i njemačke građane koji su - pokazivale su ankete - bili za jači odgovor i jalu potporu Ukrajini. Ako se nije išlo odlučno, već uz puno posrtanja i okolišanja, prema Rusiji, onda se to može preko zapadnog Balkana.
Kancelar Scholz zapadnobalkanskom turnejom gradi svoj stav prema Rusiji i veli da če uz gledanje balkanske zabačene raje i plemenske domoljubne kulture lakše shvatiti ideje Cara Vladimira.