Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Javni sektor je pretrom i treba se smanjiti

Rasterećenja gospodarstva neće biti bez smanjenja javnog sektora
30. studenoga 2019. u 10:15 0 komentara 119 prikaza
Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo” okupila je u sklopu panel-diskusije Gospodarstvo i EU hrvatske poduzetnike i ekonomske stručnjake, a najzanimljivija poruka bila je svakako da se gospodarstvo mora rasteretiti kako bi u punom smislu iskoristilo članstvo u Europskoj uniji. Iznenađenje je bio stav SDP-ova stručnjaka za ekonomiju Branka Grčića koji je pozvao na dogovor politike oko smanjenja javnog sektora.

Božo Skoko Božo Skoko Novu sliku o sebi Hrvatska treba graditi kroz 25 zanimljivih priča

Uvjeti jednaki za sve

– Javni sektor je pretrom i prevelik i mora se smanjiti, o tome se politika mora dogovoriti. Imamo relativno visoku poreznu presiju i porezni teret i dalje raste, odnosno relativni udio poreza u BPD-u raste, a kad u to uključite i parafiskalne i lokalne namete, to je teško izdrživo. Na tržištu rada nema radnika i zato plaće rastu iznad stope produktivnosti. Treba li smanjiti PDV ili neki drugi porez, to se treba usuglasiti, ali rasterećenja neće biti bez smanjenja javnog sektora – kazao je Grčić na konferenciji.

Hrvatska kakvu trebamo | Autor : Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja podsjetila je da se tijekom krize privatni sektor iscrpljivao dok javni sektor krizu nije osjetio tom jačinom.

– Izgubili smo stotine tisuća radnih mjesta i došli smo do granica pucanja, a sad kad imamo suficit politika nas je mogla rasteretiti. Ipak nismo rasterećeni nego se prelijeva jedno sniženje poreza u povećanje drugog poreza. Mi želimo pravednu Vladu koja će napraviti uvjete jednake za sve, a sad će opet određene grane profitirati, poput turizma, dok, primjerice, metalna industrija nije dobila ništa – kazala je Deranja. Boris Drilo, član uprave Hrvatskog telekoma, upozorio je na preveliko opterećenje rada koje ugrožava razvoj IT sektora.

Andrej Plenković na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo Andrej Plenković: 'Na čelu EU radit ćemo i hodogram 10 idućih godina za susjedstvo'

– Odnos bruto i neto plaće jako je nepovoljan i zato ljudi odlaze izvan Hrvatske ili odlaze u sive zone poput paušalnih djelatnosti. To uzrokuje disperziju sektora koji onda gubi snagu i ne može se stvoriti kritična masa koja donosi progres. Dodatno, puno smo skuplji za ulaganja nego Češka, Slovačka i dosta zemalja u okruženju. U Hrvatskoj postoji takozvano pravo puta, a plaćamo ga šest puta više nego ostali u EU i toga moramo biti svjesni. Pomaci su jako spori, a ako želimo uhvatiti Europu, moramo biti puno brži – kazao je Drilo.

Vlasnik splitskog škvera koji se održao i nakon sanacije Tomislav Debeljak hvalio je poreznu reformu pa istaknuo da je profitabilnost njegove tvornice narasla deset puta, a dodao je i da brodogradilište jako dobro stoji.

– Kad smo 2009. godine ušli u 52 milijuna eura u Kninu, to je bila najveća recesijska investicija. Da sada odlučujem, danas tu odluku ne bih donio. Sada ćemo uložiti u Norvešku. Nije kriva Vlada, već antipoduzetnička klima jer je danas biti poduzetnik križ i osobno mislim da će se nešto promijeniti tek kada razbijemo glavu – kazao je Debeljak. Poduzetnici nisu naročito optimistični jer nisu vidjeli intenzivne javne reforme koje priželjkuju, a ne očekuju puno ni od predsjedanja Hrvatske EU.

– Gospodarstvo neće imati benefit od toga što ćemo predsjedati EU, eventualno hotelijeri, već benefite trebamo tražiti u sebi samima. Možemo koristiti metode koje koriste drugi da bi podigli konkurentnost, ali nešto smo loše ispregovarali za europske fondove. Pristali smo da srednje velike tvrtke sa svega 250 zaposlenih ne mogu koristiti fondove EU jer su tretirane kao velike tvrtke, a za to su krivi naši pregovarači. Sami smo krivo radili raspodjelu pa smo u poljoprivredi favorizirali posjedovanje zemlje, a ne proizvodnju. Kupili smo moderne vlakove, a nismo iskoristili novac za gradnju pruge. Međutim prilika je + 4.0 industrijska revolucija, imamo šansu u telekomunikacijama, prehrambenoj farmaceutskoj industriji i IT industriji, ali moramo urediti društvo da bismo uvodili nove tehnologije – kazala je Deranja, dok je Drilo istaknuo da industrijske tvrtke imaju stupanj digitalizacije ispod tri posto.

Hrvatska kakvu trebamo - Boris Vujčić BORIS VUJČIĆ Prije ulaska u eurozonu pod strogi nadzor pranje novca

Ulaganja u digitalizaciju

– Ako se uskoro ne povećaju ulaganja u digitalizaciju, te će industrije završiti kao brodogradnja. Produktivnošću dolazimo do održivog rasta, a komponenta BDP-a koja nedostaje su privatne investicije, a nužne su za rast i jačanje konkurentnosti. Moramo imati plan i znati što ćemo s inovacijskim HUB-ovima i kako će se pojačati digitalizacija u roku od dvanaest mjeseci, a ja se bojim da će nas predsjedanje EU usporiti na tom putu – upozorio je Drilo. Da ga nedostatak privatnih investicija uznemirava, upozorava i Grčić pa je istaknuo da su privatne investicije lani iznosile svega 20-ak milijardi kuna, a od poslijeratnih vremena svake je godine bilo barem 25 milijardi kuna i zato očekuje da kroz pripreme za uvođenje eura i olakšavanje poslovanja potaknemo ulaganja.  

Božićna zabava
SAVRŠEN BOŽIĆNI PARTY ZAČINJEN KREATIVNIM JELIMA
Božićna zabava za pamćenje ili noćna mora? Organizacija božićnog partija ne mora predstavljati dodatni stres
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.