Najnovije izvješće Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti otkriva kako se u Europi propušta dijagnosticirati čak 20 posto slučajeva tuberkuloze. Zbog toga deseci tisuća oboljelih ostaju izvan zdravstvenog sustava, bez liječenja i s povećanim rizikom širenja bolesti.
Prema podacima za 2024. godinu, u 51 od 53 zemlje europske regije prijavljeno je 161.569 novih i ponovljenih slučajeva tuberkuloze, odnosno 17,2 slučaja na 100.000 stanovnika. Međutim, procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih oko 204.000, što znači da značajan dio slučajeva ostaje nedijagnosticiran ili neprijavljen.
Poseban problem predstavlja tuberkuloza otporna na lijekove. U Europi je čak 23% novih slučajeva višestruko otporno na lijekove, dok je globalni prosjek svega 3,2%. Kod prethodno liječenih pacijenata situacija je još ozbiljnija – više od polovice slučajeva pokazuje otpornost na rifampicin.
U zemljama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora zabilježeno je 38.249 slučajeva, uz stopu od 8,4 na 100.000 stanovnika. Iako su brojke niže nego u ostatku regije, problemi i dalje postoje. Oko 22% pacijenata koji započnu liječenje ne budu praćeni nakon godinu dana, što predstavlja ozbiljan propust u zdravstvenom sustavu.
Kasna dijagnoza ima izravne posljedice – oboljeli dulje prenose bolest, a liječenje postaje složenije i manje uspješno. Upravo takve situacije pogoduju razvoju rezistencije na lijekove, što dodatno otežava borbu protiv tuberkuloze. Iako je od 2015. godine incidencija tuberkuloze u Europi smanjena za 39%, a smrtnost za 49%, ti rezultati i dalje ne dosežu ciljeve međunarodnih strategija. U EU/EEA pad je još skromniji, što upućuje na potrebu za dodatnim naporima.
Rizične skupine, poput zatvorske populacije, posebno su pogođene. U zatvorima je stopa tuberkuloze više od 13 puta veća nego u općoj populaciji. Također, zabrinjavaju podaci o djeci, gdje u nekim zemljama incidencija prelazi 10 slučajeva na 100.000. Izvješće naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem ranog otkrivanja, širenjem pristupa brzoj dijagnostici te jačanjem sustava praćenja pacijenata. Poseban fokus treba biti na liječenju oblika bolesti otpornih na lijekove i integraciji skrbi za tuberkulozu i HIV.
Zaključno, stručnjaci upozoravaju da smanjenje dijagnostičkog jaza i borba protiv rezistencije nisu odvojeni ciljevi, već dio iste strategije. Bez odlučnih mjera, Europa riskira daljnje širenje bolesti koja je i dalje značajan javnozdravstveni problem.
FOTO Prijevoznici u BiH pokušali blokirati prijelaze s Hrvatskom, spriječila ih policija
Otvori KEKS Pay
