Izrael je u petak ujutro izveo neviđeni napad na Iran, ciljajući na srce nacionalnog nuklearnog programa i visoke vojne zapovjednike. Iran je ubrzo nakon toga započeo s odmazdom, ponovno izazivajući strahove od šireg sukoba na Bliskom istoku, dok zemlje diljem svijeta pozivaju obje strane na deeskalaciju. Napetosti između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog predsjednika Donalda Trumpa eskaliraju zbog potencijalnog izraelskog napada na Iran. Unatoč Trumpovu inzistiranju na odgodi akcije radi nastavka nuklearnih pregovora, Izrael je procijenio da je trenutak povoljan za djelovanje. Izraelsko vodstvo smatra da je Iran oslabljen nakon poraza Hezbollaha u Libanonu prošle godine, što je umanjilo faktor odvraćanja. Netanyahu je, unatoč američkom protivljenju, odlučio iskoristiti ovu priliku.
Državni tajnik Marco Rubio brzo je reagirao na vijesti o vojnim napadima, distancirajući SAD od "jednostrane akcije" svog saveznika. "Ne sudjelujemo u napadima na Iran, a naš je prioritet zaštita američkih snaga u regiji", izjavio je Rubio, dodajući da je Izrael obavijestio SAD o nužnosti napada za svoju samoobranu.
Bijela kuća javno se ograđuje od vojne akcije, signalizirajući namjeru da ostane izvan sukoba. Ova dinamika podsjeća na prošlogodišnje događaje kada je Izrael proširio regionalni konflikt, a SAD su nastojale ograničiti posljedice i pomoći u obrani Izraela, izbjegavajući izravno uplitanje. Uoči napada u četvrtak, američki dužnosnici naglasili su izostanak američke podrške izraelskoj akciji, uključujući i odbijanje pomoći pri zračnom dopunjavanju goriva. Ova poruka bila je upućena Teheranu, piše BBC.
Nejasno je koliko je Rubiova izjava taktički potez za sprečavanje odmazde protiv američkih baza u regiji, a koliko odraz rastućih nesuglasica između Trumpa i Netanyahua. Izostanak spominjanja američke podrške Izraelu u obrani od iranskih protunapada je neuobičajen, iako se očekuje da će SAD neizbježno pružiti takvu pomoć.
Izraelska strana tvrdi da je postojala "potpuna koordinacija" s Amerikancima prije napada, što Washington još nije potvrdio. Rubio je uputio jasno upozorenje Iranu da ne cilja američke interese ili osoblje. Situacija bi mogla utjecati na obrambene kapacitete Izraela, posebno u slučaju iranskog protunapada. Ključno pitanje postaje kako će SAD pomoći u obrani Izraela, s obzirom na rizik od brze eskalacije sukoba. Čini se da ovoga puta nije bilo iste razine koordinacije s izraelskim saveznicima kao u prethodnim incidentima, što je rezultiralo bržim i manje kontroliranim razvojem događaja. Predstojeći sati i dani bit će od kritične važnosti za daljnji razvoj situacije.
Trump je, podsjetimo, prethodno izrazio jasnu želju za izbjegavanjem takvog scenarija. "Ulazak u sukob bi, po mom mišljenju, sve uništio", izjavio je Trump, referirajući se na svoje diplomatske napore u obuzdavanju iranskih nuklearnih ambicija. Unatoč tome, Izrael je djelovao samostalno – bez američkog sudjelovanja i suprotno javno izraženim željama predsjednika – čime je Trump suočen s jednim od najvećih izazova svog mandata. Prema njegovim riječima, napadi prijete uništenjem njegovih diplomatskih nastojanja s Teheranom, upravo u trenutku kada se njegov glavni izaslanik pripremao za novi krug pregovora u Omanu ovog vikenda. Ovaj potez dodatno je zaoštrio već napete odnose s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, s kojim je Trump mjesecima u neslaganju i kojeg je nedavno pozvao da obustavi ofenzivu, piše CNN.
Situacija predstavlja još jedan globalni konflikt bez jednostavnog rješenja, s potencijalnom opasnošću za desetke tisuća američkih vojnika u regiji. Trump se sada nalazi u procjepu između suprotstavljenih struja unutar vlastite stranke. Mnogi republikanci, uključujući senatora Lindseyja Grahama, dugogodišnjeg kritičara Irana, brzo su izrazili podršku Izraelu. Graham je na X-u napisao: "Igra počinje." Međutim, Trump nikada nije potpuno prihvatio taj smjer vanjske politike svoje stranke, posebice u svom drugom mandatu. Njegova administracija obiluje dužnosnicima, počevši od potpredsjednika, koji su duboko skeptični prema američkom vojnom angažmanu u inozemstvu bez jasnih američkih interesa. Neposredno nakon napada Trump nije dao naznake da je spreman angažirati američke vojne resurse u obrani Izraela od očekivane iranske odmazde, za razliku od svog prethodnika Joea Bidena koji je to učinio prošle godine kada su Izrael i Iran razmijenili vatru. Bez američke pomoći izraelska protuzračna obrana mogla bi se naći u teškoćama pred eventualnim masivnim iranskim napadom. Umjesto toga, fokus javnih poruka američke administracije bio je na zaštiti američkog osoblja na Bliskom istoku i upozorenju Iranu da ne uvlači SAD u sukob.
Izrael otkazao poslušnost Trumpu? U to ne možete uvjeriti ni najgorljivije Trumpove pristalice a kamoli ostatak svijeta.