Izraelski napadi na Iran usredotočeni su na osjetljivo pitanje teheranskog nuklearnog programa. Iran tvrdi da razvija nuklearnu tehnologiju isključivo u mirovne svrhe, odbacujući optužbe zapadnih zemalja o namjeri stvaranja nuklearnog oružja. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), UN-ov regulator za nuklearnu energiju, godinama je upozoravala na iransko kršenje obveza o neširenju nuklearnog oružja. Nedavno je IAEA, prvi put nakon gotovo dva desetljeća, usvojila rezoluciju kojom se Iran službeno proglašava kršiteljem tih obveza.
Povijesni kontekst
Američke obavještajne službe i IAEA smatraju da je Iran do 2003. vodio tajni program razvoja nuklearnog oružja, što Teheran odlučno negira. Nuklearni sporazum iz 2015. ograničio je iransko obogaćivanje urana na 3,67% čistoće, zalihe na 300 kg, te uporabu samo osnovnih centrifuga IR-1 za obogaćivanje. Godinu dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz sporazuma, Iran je postupno ukinuo sva ograničenja i počeo obogaćivati uran do 60% čistoće - što je blizu 90% potrebnih za proizvodnju oružja.
Unatoč teškim američkim sankcijama i izraelskim akcijama protiv iranskih dužnosnika, uključujući ubojstvo istaknutog nuklearnog znanstvenika, Iran nije odustao od obogaćivanja urana, tvrdeći da je to njegovo neotuđivo pravo.
Prema nedavnom izvješću IAEA-e, koje je objavio Reuters, Iran je provodio neprijavljene nuklearne aktivnosti na tri lokacije pod dugotrajnom istragom. Drugo izvješće IAEA-e upućeno članicama krajem svibnja navodi da su iranske zalihe 60% obogaćenog urana narasle na 408 kg, što bi, uz dodatno obogaćivanje, bilo dovoljno za devet nuklearnih bombi prema IAEA-inim procjenama, piše CNN.
Otvori KEKS Pay
Jel to ista agencija koja je tvrdila isto za saddama,pitam za prijatelja.