U prvih pet mjeseci ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) izdao je gotovo 19 tisuća negativnih mišljenja za dozvolu i boravak stranih radnika. Inače, do kraja svibnja, prema podacima MUP-a, izdano je više od 83 tisuće radnih dozvola stranim radnicima, no u usporedbi s istim razdobljem lani izdano ih je 10.535 manje. Stoga nas je zanimalo koji su najčešći razlozi zbog kojih je HZZ dao 18.858 negativnih mišljenja poslodavcima za dozvolu za boravak i rad stranih radnika?
– Što se tiče razloga negativnih mišljenja, najčešće su to bile: nepodmirene obveze po osnovi javnih davanja, neobavljanje gospodarskih aktivnosti u registriranoj djelatnosti na području Hrvatske, neimanje prometa u propisanom iznosu, nepravomoćnost ugovora o radu, neimanje u kontinuitetu 12 mjeseci zaposlenog jednog radnika državljanina RH, Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH. Zatim državljani trećih zemalja nisu imali potrebne kompetencije u traženom zanimanju – odgovorili su nam iz HZZ-a.
Premda su naši propisi s izmjenama Zakona o strancima nešto postroženi, i dalje su daleko fleksibilniji od npr. Njemačke koja se odlučila za selektivnu imigracijsku politiku. U Njemačku državljani iz trećih zemalja mogu doći i raditi preko tzv. karte šansi, a "kartu šansi" mogu dobiti s akademskom diplomom priznatom u Njemačkoj ili svjedodžbom srednje škole ekvivalentne diplomi njemačke srednje škole.
Za "kartu šansi" boduje se diploma ili srednjoškolska svjedodžba, poznavanje njemačkog jezika ili engleskog, radno iskustvo, deficitarnost zanimanja, povezanost s Njemačkom, dob, kao i potencijal partnera i supružnika. Naši propisi su daleko blaži, ne uvjetuju stranim radnicima poznavanje hrvatskog jezika, a najčešće ni engleskog, a umjesto srednjoškolske diplome mogu samo priložiti dokaz da su radili u tom zanimanju. Također, Nijemci omogućavaju kvalificiranim radnicima izvan EU da dođu preko "karte šansi" na godinu dana, ali samo ako imaju novca na računu u Njemačkoj da se mogu uzdržavati dok traže posao, a mogu ostati dulje samo ako im je bruto plaća najmanje 41 tisuću eura godišnje. Ta bruto plaća je tri i pol puta veća od hrvatskog godišnjeg minimalca. U prvih pet mjeseci stornirano je i obustavljeno 6302 zahtjeva poslodavaca za mišljenjem HZZ-a za dozvolu i boravak stranih radnika, no ne zna se zašto.
– Stornirani i obustavljeni zahtjevi mogu biti stornirani ili obustavljeni jedino od poslodavca, a razlozi za to mogu biti višestruki te nam nisu poznati jer poslodavac nema zakonsku obvezu navesti razlog storniranja ili odustanka – navode iz HZZ-a. Ako imaju valjanu dozvolu za boravak i rad, a ostali su bez posla, stranci imaju pravo ostati u RH 60 dana dok traže novi posao. No, u evidenciji nezaposlenih prijavljeno je tek 49 državljana trećih zemalja koji su dobili dozvolu za boravak i rad, a samo njih 12 prima novčanu naknadu.
Otvori KEKS Pay
Sve mi govori da tu postoje muljaže sa tim stranim radnicima.