Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 120
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI

Istraživanje mentalnog zdravlja LGBTQI osoba: 73 posto je imalo suicidalne misli

Ilustracija anksioznosti i depresije
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/2
09.03.2023.
u 13:09

Udruga Dugine obitelji provela je prvo istraživanje o mentalnom zdravlju LGBTQI osoba u Hrvatskoj, a rezultati su zabrinjavajući

Čak 75 posto ispitanih osoba doživjelo je diskriminaciju, 65 posto osoba boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, 25 posto su žrtve fizičkih napada te za 13 posto osoba nitko ne zna za njihovu seksualnu orijentaciju. Podaci su to prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj kojeg je provela Udruga Dugine obitelji sa psihologinjama Mirtom Blažev, Mateom Popov i Paolom Laginjom uz pomoć Klare Juranović i Leonarde Lončarić.

Prvo je to istraživanje ovakve vrste, koje je obuhvatilo najveći broj LGBTIQ osoba na našim prostorima, provedeno na preko 1600 ispitanika i ispitanica.

- Ovi podaci nam jasno govore da se neheteroseksualne osobe u našem društvu ne osjećaju sigurno, jednakopravno, uvaženo i zaštićeno. Ne treba nas onda ni čuditi da istraživanje ukazuje na različite poteškoće s mentalnim zdravljem u toj populaciji - rekla je psihologinja i jedna od istraživačica, Matea Popov. 

Strana istraživanja pokazuju da su LGBTIQ osobe 2 do 10 puta sklonije tijekom života imati poteškoće s mentalnim zdravljem, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnostima te su stope suicida u toj populaciji višestruko veće. Budući da u Hrvatskoj do sada nije nikada rađeno istraživanje o mentalnom zdravlju, niti o manjinskom stresu kojemu su LGBTIQ osobe izložene, ovim istraživanjem željele su, kaže, razumjeti ulogu doživljaja manjinskog stresa u psihološkoj dobrobiti neheteroseksualnih osoba te utvrditi razinu mentalnog zdravlja i zadovoljstva životom unutar te populacije u Hrvatskoj.

Istraživanjem su dobiveni zabrinjavajući podaci, a vezani su prvenstveno uz vanjske čimbenike diskriminacije i nasilja. 

Posebno zabrinjavajući podatak, kažu istraživačice, jest da je više od 15 posto ispitanih osoba pokušalo samoubojstvo barem jednom, dok je 73 posto osoba imalo suicidalne misli. Manjinski stres tako je povezan s većom količinom depresije, anksioznosti, stresa te lošijom emocionalnom, psihološkom i socijalnom dobrobiti te nižom kvalitetom života te znatno utječe na sve aspekte mentalnog zdravlja LGBTIQ osoba. 

- S obzirom na to da druga istraživanja pokazuju da oko 10 posto svjetske populacije čine LGBTIQ osobe, i taj podatak možemo preslikati i na hrvatsku populaciju, ovi podaci pokazuju da je to dio našeg društva koji je iznimno ranjiv u vidu mentalnog zdravlja te da bi stoga bilo potrebno omogućiti veće kapacitete za brigu o mentalnom zdravlju upravo toj ranjivoj populaciji - kaže Popov.

Plan i želja istraživačkog tima, kako su poručili, je da ovi podaci posluže svima koji se na bilo koji način bave LGBTIQ osobama i istraživanjima vezanima uz tu tematiku. Na ovom, prvom predstavljanju u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića prikazani su preliminarni podaci, te istraživački tim planira u narednom razdoblju objaviti detaljnije podatke iz istraživanja i znanstvene radove.

- Neizmjerno je važno da u moru pogrešnih podataka te namjerno i politički manipuliranih izvrnutih teza, imamo znanstveno provjerene činjenice te da njima baratamo kada pričamo o LGBTIQ tematici - kaže.

S obzirom na to da je istraživanje ispitivalo utjecaj seksualne orijentacije na mentalno zdravlje i manjinski stres, jedan od planova istraživačkog tima je u idućim istraživanjima ispitati utjecaj i rodnog identiteta na mentalno zdravlje te manjinski stres. 

- Smatramo da su transrodne osobe višestruko društveno ugroženo te da je od iznimne važnosti da imamo i te podatke. Također, nadamo se ovo istraživanje ponoviti za nekoliko godina kako bismo vidjeli eventualne promjene - zaključila je Popov.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije