Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Iseljavanje mladih samo je simptom problema

Iseljavanje ljudi iz Hrvatske nije ništa novo. No zabrinjavajuće je to što su mnogi koji danas odlaze visokoobrazovani i nemaju se namjeru vratiti u Hrvatsku. Osim ljetovanja, naravno.
20. svibnja 2019. u 10:50 16 komentara 1028 prikaza
U 2017. iselilo se 3000 djece u dobi od 7 godina i mlađih
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ekonomski fakultet u Splitu i Večernji list 21. svibnja 2019. organiziraju skup “Hrvatska kakvu trebamo – pogled izvana” na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Na skupu će o ključnim izazovima hrvatskog gospodarstva, ekonomskom zaostajanju te perspektivi ljudskog kapitala, raspravljati mladi hrvatski znanstvenici, doktorandi na najboljim europskim i svjetskim sveučilištima. Skup je uvod u 13. znanstvenu konferenciju “Challenges of Europe” Ekonomskog fakulteta u Splitu koja se od 22. do 24. svibnja održava u Bolu. Radi se o najstarijem, najvećem i najznačajnijem skupu ekonomista u Republici Hrvatskoj i jednom od najznačajnijih u Europi i svijetu u 2019. Ove godine pozvana predavanja imaju dva dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, prof. Eric Maskin i prof. Oliver Hart, i drugi renomirani svjetski ekonomisti – prof. Olivier Blanchard, prof. Edward Glaeser, prof. Koen Pauwels, dr. sc. Debora Revoltella, glavna ekonomistica Europske investicijske banke i prof. Sergei Guriev, glavni ekonomist EBRD-a.

Karolina Amidžić Dosje Slavonija 'Tko god kaže da u Njemačkoj teku med i mlijeko, taj nema pojma!'

Kao osoba rođena u početkom 1990-ih godina, imam mnogo vršnjaka i poznanika koji su se iselili preko granice u potrazi za novim životom. Hrvatskoj je danas problem što je ovakvih priča previše. Naravno, nije iseljavanje samo po sebi problematično. Hrvatska je relativno mala zemlja, i razumljivo je da ljudi koji imaju neke specifične interese i karijere putuju i rade u inozemstvu, jer ni puno veće zemlje nemaju unutar svojih granica široku lepezu mogućnosti koja bi zadovoljila sve njezine građane. Problem Hrvatske je to što previše ljudi odlazi, i isto tako što se znatno manje stranaca doseljava u Hrvatsku zbog istih razloga. Iseljavanje mladih samo je simptom većeg problema, a taj je naravno da Hrvatska mladim ljudima ne nudi perspektivnu budućnost.

Iseljavanje ljudi iz Hrvatske nije ništa novo. No zabrinjavajuće je to što su mnogi koji danas odlaze visokoobrazovani i nemaju se namjeru vratiti u Hrvatsku. Osim ljetovanja, naravno. Unazad četrdesetak godina, iseljenici su imali viziju vratiti s velikom ušteđevinom, no danas je ta vizija sve rjeđa. Velika je razlika u broju osoba koji se iseljava i koji se doseljava u Hrvatsku, a ne iznenađuje da je razlika najveća kod mladih. Mediji već godinama vrve brojnim člancima o zabrinjavajućem broju mladih koji napuštaju Hrvatsku. Ovaj problem, sam po sebi poražavajuć, ima još ozbiljnije posljedice po ekonomsku i demografsku sliku Hrvatske, jer odlaze upravo ljudi u 20-im godinama koji bi trebali uplaćivati u mirovinski fond te uskoro osnivati obitelji i pridonositi demografskoj obnovi Hrvatske, o kojoj se toliko priča.

Reportaža iz Slavonije Dosje Slavonija 'Ne vjerujemo ni u sustav ni u Ustav. Uništili su nas političari, rat i poticaji'

6,9% prekarnih poslova

U 2017. godini iz Hrvatske se iselilo 3000 djece od 7 ili manje godina, dakle djeca koja još nisu krenula u školu. To je 100 ovećih školskih razreda u samo jednoj godini! Možda bi ovo trebalo imati na umu prije nego što se pokuša povećati broj rođene djece.

Iseljavanje | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Koliko mladih parova si može danas financijski priuštiti osnivanje obitelji? Nažalost, ne mnogo. Prema Eurostatu, medijanski neto dohodak (dohodak prosječnog čovjeka, a ne prosječni dohodak, kojeg obično podižu malobrojne astronomsko visoke plaće) ljudi između 25 i 49 godina bio je 4300 kuna mjesečno. Recimo da oba roditelja rade, dakle zarađuju 8600 kuna mjesečno s kojima bi par trebao živjeti. To je iznos koji prosječnom paru stoji na raspolaganju za financiranje obitelji – za otplatu kredita za stan u kojem žive i automobila, hrane, vrtića, škole, odjeće… Ovo je prosječni par, a još je teže onima s manjom plaćom i nezaposlenima.

Brexit i granica:Tvrde granice s Irskom neće biti Irski ministar: 'Hrvati će se, baš kao i Poljaci, vratiti kući'

Hrvatska nažalost ne nudi mladima dovoljno kvalitetnih poslova. Pod kvalitetnim možemo smatrati posao koji je pristojno plaćen, ali isto tako i siguran, stabilan, s razumnim brojem slobodnih dana, s prospektima napredovanja, a po mogućnosti i u struci. Hrvatskoj ne nedostaje samo broj radnih mjesta, nego i njihova kvaliteta. Iz Hrvatske odlaze i ljudi koji imaju posao, jer vani mogu raditi isti posao, često s boljim uvjetima, za mnogo veću plaću. Nažalost, sve je manje razloga da svoju budućnost potraže s ove strane schengenske granice.

Po udjelu neizvjesnih ili prekarnih poslova, Hrvatska je nažalost najgora u Europskoj uniji sa 6,9% poslova koji su neizvjesni. Hrvatska je također zemlja s najvećim udjelom radno neaktivnog stanovništva u EU (ljudi koji nemaju posao i ne traže ga, dakle službeno nisu ni nezaposleni). Rekordnih 29 % ljudi između 20 i 64 godine bili su radno neaktivni u 2018. Od onih koji su radno aktivni 8,5% ih je nezaposleno.

Kopačevo OBEĆANA ZEMLJA Upoznajte hrvatsko selo u kojem nema vila i tek je jedna trgovina. 'Ovo je raj na zemlji!'

Uzroci ogorčenosti

Usporedimo ove podatke s Češkom, u kojoj trenutno živim, i koja je također tranzicijska zemlja. Češka ima samo 0,4% poslova koji su neizvjesni, samo 18,3% radno neaktivnog stanovništva te samo 2,2% nezaposlenosti. Na Čehe se donedavno u dalmatinskim turističkim destinacijama često gledalo kao na goste koji sa sobom donose paštetu i kruh, i trude se na svaki način uštedjeti ono malo novca što imaju. No, ti dani daleko su iza nas. To se može vidjeti, ne samo u službenim statistikama, nego i u razgovoru s mladim ljudima. Mladi su u Hrvatskoj (s pravom?) mahom ogorčeni i ponekad rezignirani, dok u priči s mladima izvan Hrvatske češće nailazite na dozu sigurnosti, bezbrižnosti i optimizma. Nažalost, ekonomska situacija nije jedini uzrok masovne ogorčenosti mladih, već i rasprostranjena korupcija, urušavanje društvenih vrijednosti, nepoštivanje ljudskih prava i općenito osjećaj nepravde u društvu.

Isto tako ne treba se zavaravati da će nekoliko dobrih sezona spasiti Hrvatsku od masovnog iseljavanja. Turizam u Hrvatskoj ne stvara mnogo kvalitetnih poslova, koji bi nagnali mlade da svoju budućnost ne traže van granica. Većina poslova je sezonska, ali živjeti treba cijelu godinu. Poslovi koji se stvaraju nesigurni su i često van struke. Od 2014. imamo rast BDP-a, ali upravo je to period kada je iseljavanje naglo poraslo, s više od 47.000 iseljenih samo u 2017. Dakle sami rast ekonomske aktivnosti nije dovoljan za sprječavanje iseljavanja, potrebna je i promjena strukture poslova, ali i famozno produžavanje turističke sezona izvan tri ljetna mjeseca.

povratnici iz njemačke Mnogi odlaze iz Hrvatske, ali oni su se odlučili vratiti: 'Nije to život ako se samo radi'

Kvalitetni poslovi se stvaraju u proizvodnim sektorima i u sektorima koji primjenjuju najnovije tehnologije. Za razvijanje ovih sektora potrebno je stvoriti uvjete u kojima bi im se osiguralo neometano poslovanje (nekorumpirano i efikasno pravosuđe, efikasna birokracija, javne usluge, prometna i ostala infrastruktura itd…) te ulaganje u obrazovni sustav. Ne možemo to promijeniti preko noći, ali je nužno, mislimo li promijeniti smjer kojim Hrvatska ide. Cilj ne treba biti sprječavanje mladih ljudi da se isele. Cilj bi trebao biti izgraditi Hrvatsku iz koje ljudi ne žele iseljavati.

Eurostat predviđa da će Hrvatska 2080. godine imati 3.280.000 stanovnika. Zanimljivo, ovaj broj također pretpostavlja da će se trend neto iseljavanja okrenuti u doglednoj budućnosti, jednom kad se većina mladih iseli iz Hrvatske, a broj useljenika poveća. Prema istoj prognozi, ako se ignorira migracija u budućnosti, Hrvatska bi 2080. imala samo 2.900.000 stanovnika. To su crne prognoze, no ove trendove još je moguće, ako ne promijeniti, onda barem ublažiti. Za to, nažalost neće biti dovoljna odlična turistička sezona, već ozbiljne promjene u gospodarstvu i društvu.

OHR SAVJETNIK
Otkrijte imate li sivu mrenu
  • Avatar kiselica
    kiselica:

    Mislim da su u krivu oni koji tvrde da ce se ljudi koji iseljavaju vratiti, narocito visokoobrazovani.

  • maja11:

    Vani se fakultet plača jedino ako nemaš iznimne kvalitete da dobiješ stipendiju e pa dragi moji vratite vi lovu poreznim obveznici a u visini studija koji ste završili jer cijene nisu iste pa onda odite van sjetite se serije Život na sjeveru

  • than:

    Osim ljetovanja ? A zašto bi se visokoobrazovani vraćali kod nas na ljetovanje ? Cijeli svijet im je na dlanu, a život kratak.