U emisiji "Otvoreno" Hrvatske radiotelevizije koja je emitirana u četvrtak govorilo se o ratu u Ukrajini, sastanku europskih lidera o potpori Ukrajini, konferenciji za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina te potencijalnim potezima izabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.
Sigurnosni stručnjak Gordan Akrap istaknuo je da Trumpova nepredvidivost otežava prognoze, ali smatra da Trump neće tolerirati ruske poteze koji nisu u skladu s njegovim vizijama završetka rata. Akrap vjeruje da Trump neće podržati zamrzavanje sukoba na štetu Ukrajine, jer bi to destabiliziralo globalnu sigurnost i povećalo napetosti, uključujući one s Kinom.
Podsjetio je i da je prvo veliko naoružanje za Ukrajinu stiglo upravo tijekom Trumpova prvog mandata, naglašavajući kako je tadašnja politika bila odlučna u jačanju ukrajinskih obrambenih kapaciteta. – Brojni su pokazatelji da svi koji misle da će Trump sa svojim politikama ići na ruku Putinu i njegovoj osvajačkoj politici, mislim da će se grubo prevariti kada Trump dođe na vlast – kazao je Akrap.
Analizirajući ratne ciljeve Rusije, Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju s Institut "Ruđer Bošković", naglasio je da je Putinova strategija u Ukrajini doživjela niz neuspjeha. Podsjetio je da je Rusija izgubila značajan broj vojnika i zauzela vrlo malo teritorija u usporedbi s velikim ljudskim i materijalnim gubicima. Tvrdi da je Putin strateški izgubio rat, jer je NATO ojačan, a Ukrajina ostaje neovisna i prozapadno orijentirana. – Trump inzistira na brzom kraju rata, a moj je dojam da Putin ne zna kako izaći iz rata, ili što je još strašnije, Putin ne zna kako bez rata. Rat mu je idealan za suzbijanje oporbe i nagli prekid rata bi pokrenuo niz pitanja: zašto je poginulo ili je osakaćeno 700.000 – kazao je Tadić.
S njim se slaže i Akrap. – Prvi Putinov cilj je bio dekapitacija političkog Kijeva, brzi prodor, uhićenje Zelenskog, sve je propalo u tri dana. Sljedeće je bio –idemo zauzeti teritorije, pa ćemo polako politički smijeniti Zelenskog. I ta je strategija propala za mjesec dana. Treća strategija je bila idemo zauzeti cijelu lijevu obalu Dnjepra i ta strategija je propala. Na djelu je četvrtka strategija – idemo samo Donbas, Donjeck, Luhansk i dio koji kontroliramo. No 14 mjeseci traje bitka za Pokrovsk, a Rusi su za tih 14 mjeseci okupirali oko 1000 kvadratnih kilometara, izgubili su oko 155.000 vojnika, tri cijele armije. Za usporedbu, mi smo s 200.000 vojnika oslobodili u Oluji oko 10.500 kvadratnih kilometara. S nešto malo više vojnika nego što su ih oni izgubili, mi smo oslobodili 10 puta veći teritorij u pet dana s 200 poginulih. Samo da se zna kakav je to masakr u Ukrajini – rekao je Akrap.
Tonči Tadić naglasio je da je Putinov ratni narativ ključan za održavanje unutarnje kontrole u Rusiji. – Putin želi prikazati da Rusija ima tehnološku prednost pred Zapadom, što je potpuno besmisleno. Svaka balistička raketa koja se vraća u atmosferu iz suborbitalne putanje je hipersonična i ni po čemu se ne razlikuje od Orešnika. Ali koliko Orešnika zapravo ima, dao bih se kladiti da ih nema više od 10. Sve što Putin radi je PR. Lansiranje Orešnika, kao i lansiranje Sarmata, koji je eksplodirao prilikom lansiranja, oba lansiranja su najavljena Amerikancima da ne bi slučajno netko u NATO-u pomislio da je krenulo pa treba uzvratiti punom snagom – tvrdi Tadić.
– Iranski raketni sustav temelji se na ruskoj tehnologiji. Iran je napao Izrael u travnju i listopadu sa sličnim vrstama oružja. Izrael ih je uz pomoć saveznika gotovo sve srušio, čak i na razini svemira. Zapad ima rješenje i za Orešnike i za Sarmate i za ostale. U Europi su raspoređeni i u Poljskoj i u Rumunjskoj, dio su štita i štite zemlje NATO-a. Ruska vojna tehnologija daleko zaostaje za zapadnom i u obrambenom i u napadnom smislu – smatra Akrap.
– Opasnost od nuklearnog rata nije sigurno veća nego što je bila prije 70 godina ili prije 60 godina kad smo bili mladi. Dakle, ovo je drugi hladni rat i mi se moramo navikavati na tu činjenicu. Sada su aktivni arsenali kod Rusije negdje oko 1600, bojeve glave kod SAD-a 1500 i onda 800, 600, 400 kod Francuske, Britanije i Kine. Indiju, Pakistanu, Izraelu, Sjevernoj Koreji nećemo spominjati u ovoj jednadžbi. To je 10 puta manje nego prije 50, 60, 70 godina. Procedure za lansiranje su puno kompleksnije. Neće biti uporabe nuklearnog oružja, što ja tvrdim već dvije godine, naprosto zato što bi to bila silna crvena crta za sami NATO, ali i za Kinu – rekao je Tadić.
Tadić je zaključio da će 2025. godina biti presudna. – To je potpuno jasno. Teško je da Rusija može izdržati ovakav tempo gubitaka, pogotovo u svjetlu činjenice da je već sada polovica onoga što ispali na Ukrajinu podrijetlom iz Sjeverne Koreje – smatra Tadić.
– Vjerojatno je zima pokazati svoju moć na terenu u oružanom smislu. No Rusiju ne treba ni podcjenjivati ni precjenjivati. Treba realno sagledavati njezine gospodarske, financijske, ljudske, političke i sigurnosne kapacitete kako bi se mogle sagledati njene mogućnosti u budućnosti i koliko dugo ona još može voditi ovakav rat. Uvjeren sam ne dugo, međutim, Ukrajinci moraju riješiti svoje probleme kako treba. Važna činjenica je da Crveni križ nema pristup zarobljenicima koje drži ruska strana. Još je 900 pripadnika brigade Azov u ruskom zarobljeništvu bez da im itko ima pristup. Tu se vidi o kakvim režimima i sustavima pričamo – zaključio je Akrap.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Otvori KEKS Pay
Naravno da ne može izaći iz rata, kojeg Zapad želi voditi beskonačno. Neka ginu Ukrajinci, Pojaci, Hrvati, sve budale po redu. Oni će štampati eura, koliko je potrebno.