Vanjskopolitičke okolnosti, nekoliko ekonomskih kriza koje su nam se kao zapadnom društvu, a time i hrvatskome, zaredale vrlo intenzivno od 2008. godine naovamo, energetski i izazovi u dobavnim lancima, ali i sve glasnija svijest o potrebi ekonomičnog korištenja Zemljinih resursa koji nisu neograničeni, kao i sve glasnija potreba za zaštitom klime i okoliša za buduće generacije, zadatosti su koje idu na ruku razvoju obnovljivih izvora energije.
Dok o vjetru i suncu, koji kroz razvoj tehnologije za proizvodnju, prihvat i skladištenje energije, ali i fiskalne i proračunske poticaje, kako u Hrvatskoj tako i kroz proračune Europske unije, postaju sve jeftiniji, govorimo i pišemo vrlo često, o geotermalnim izvorima energije do sada smo govorili prilično sramežljivo, ako ne računamo onaj projekt koji je, zbog sukoba domaćeg i stranog investitora vrlo često virio s naslovnica tabloida ili u vrlo čitanim rubrikama crnih kronika. Ova je medijska činjenica to suspektnija ako znamo da razgovorom o ovom ugljikovodiku, čije istraživanje je zbog dubine bušenja znatno jeftinije nego li kod ostalih ugljikovodika, govorimo o uporabljivosti u proizvodnji struje, energiji kod poljoprivredne proizvodnje, energiji u toplinarstvu te na samome kraju procesa, o uporabljivosti u turističke i zdravstvene, termalne, svrhe.
Hrvatski geotermalni izvori 60% kvalitetniji od prosjeka EU
Geotermalne elektrane mogu raditi s omjerom stvarno proizvedene energije u odnosu na energiju proizvedenu u stanju maksimalnog kapaciteta proizvodnje od 95 posto, dok je to kod vjetra 40-ak, kod solara 15-ak posto
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.