Posljednjih dana razvila se mala polemika na relaciji država - poslodavci o tome tko je kriv za veliku stopu inflacije koja muči Hrvate i ruši im životni standard već više od godinu dana. Je li rast cijena uzrokovan ekspanzivnom monetarnom i fiskalnom politikom u vrijeme pandemije COVID-a i energetske krize ili su inflaciji kumovali veliki profiti domaćeg poduzetničkog sektora, pitanja su na koja nema jednoznačnog odgovora. Istina je, kao i obično, negdje u sredini.
Logično je da se Hrvatska narodna banka, kao mozak operacije ulaska u eurozonu, želi izuzeti od odgovornosti za divljanje cijena premda joj je jedan od tri-četiri ključna zadatka upravo održavanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Pedra su pronašli među poslodavcima pa je skrojen i izraz ekonomija pohlepe. S druge pak strane, poduzetnici tvrde da je lanjski rast profitabilnosti gospodarskog sektora manji nego što tvrdi HNB te da je bujanje maloprodajnih cijena potaknuto fiskalnom ekspanzijom, odnosno mjerama pomoći tijekom pandemije, a naročito nakon energetske krize. Obilni paketi pomoći u kombinaciji s činjenicom da su središnje banke u EU u kratko vrijeme udvostručile svoje bilance stvorili su, tvrde poslodavci, visoko zapaljivi koktel čija se vatra neće tako lako ugasiti bez većih posljedica za gospodarski rast.
Otvori KEKS Pay
HNB sa nesposobnim levim kriminalcima vohatinskim i vujićem su veliki krivci za uništavanjem naše izvozne privrede , prodajom naših banaka i bogaćenjem stranih banaka i uvoznog lobija.