Udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine Prsten i ove godine, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, organizira Poslovni forum, tradicionalno okupljanje ljudi iz poslovne zajednice te predstavnika Vlade, ministarstava, financijskog, znanstvenog i obrazovnog sustava na kojemu se obrađuju neke od tema ključnih za razvoj Hrvatske. Tako će biti i predstojećeg 7. svibnja u zagrebačkom hotelu Zonar, gdje će pod nazivom “Nedovoljno iskorišteni kapital Hrvatske – Kako mirovinski fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo” Udruga Prsten okupiti relevantne sugovornike o temi korištenja sredstava akumuliranih u domaćim mirovinskim fondovima i pokušati ponuditi odgovore na pitanja kako uz pomoć tog golemog kapitala generirati bolju ekonomsku budućnost generacijama koje dolaze.
Imamo znanje i poduzetnike
A važnost toga pitanja vrlo dobro ilustriraju podaci s početka ove godine koji govore: ukupna imovina mirovinskih fondova iznosi gotovo 29 milijardi eura, od čega se 27 milijardi eura nalazi u obveznim, a 1,69 milijardi eura u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Na Forumu će i ove godine biti niz visokih državnih dužnosnika, na čelu s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem. U dijelu programa nazvanom “Otvoreni razgovor s premijerom” Plenković će, među ostalim, odgovarati na pitanja o gospodarskoj politici Vlade, mjerama za obuzdavanje inflacije, osiguravanju stabilnosti hrvatskog gospodarstva i građana, o partnerstvu Vlade i mirovinskih fondova te o svjetskim geopolitičkim izazovima, energetskoj krizi i položaju Hrvatske…
Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB, društva koje upravlja AZ mirovinskim fondovima, prezentirat će dosadašnja ulaganja mirovinskih fondova te posebno istaknuti važnost ulaganja u infrastrukturu, energetsku samostalnost i samodostatnost u proizvodnji hrane, a uvodno izlaganje održat će ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, koji će temu obuhvatiti iz pozicije svog resora. Na panelu “Budućnost ulaganja mirovinskih fondova u hrvatsko gospodarstvo” sudjelovat će ministar financija Tomislav Ćorić, Marko Pipunić, član Prstena i vlasnik Žito d.d., Rosa Marić, predsjednica Uprave PBZ Croatia osiguranje grupe i Martina Verić, članica Upravnog vijeća HANFA-e. O važnosti i aktualnosti noseće teme Prstenova Poslovnog foruma razgovaramo s predsjednikom Udruge Draženkom Mamićem i predsjednikom Prstenova Kluba poduzetnika Pavom Ćorlukom.
– Mirovinski fondovi čuvaju sigurnost naših građana. Ali, sasvim je jasno da im kapital kojim raspolažu omogućuje da budu i pokretači razvoja. Danas pitanje ulaganja mirovinskih fondova u infrastrukturu nije samo pitanje prinosa. To je pitanje smjera razvoja Hrvatske. Hrvatska ne treba birati između sigurnosti mirovinskih osiguranika i gospodarskog rasta. Hrvatska može i mora imati oboje – tumači Draženko Mamić zbog čega su odlučili posvetiti ovogodišnji Poslovni forum upravo toj temi.
– Hrvatska ima kapital, ima znanje, ima i poduzetnike koji znaju ulagati, rasti i stvarati vrijednost. Ali, ono što često nedostaje jest snažnija i sustavnija povezanost između dostupnog kapitala i realnog sektora. Mirovinski fondovi upravljaju znatnim sredstvima i predstavljaju jedan od ključnih izvora dugoročnog kapitala. Danas više nije pitanje mogu li ulagati više u hrvatsko gospodarstvo, nego kako to činiti na način koji je istodobno siguran za građane, odnosno njihove osiguranike, i poticajan za gospodarski rast – ističe Pavo Ćorluka.
Mamić dodaje da, ako želimo da mirovinski fondovi postanu generatori razvoja, potrebno im je ponuditi kvalitetne projekte, jasna pravila i viziju. – Budimo realni, kapital neće doći tamo gdje nema projekata. Naše najveće prilike su u energetici – od obnovljivih izvora do stabilnosti sustava, u prometnoj infrastrukturi – cestama, željeznici, lukama i logistici, te u digitalnoj infrastrukturi – podatkovnim centrima i povezivanju te u komunalnim i urbanim projektima koji direktno podižu kvalitetu života u Hrvatskoj. Drugim riječima, naše su prilike u svemu što Hrvatsku čini modernom, konkurentnom i održivom.
No projekata nema bez ideja, suradnje i povjerenja, a tu Prsten vidi svoju ulogu jer naša je misao vodilja da samo povezani ljudi mogu pokrenuti stvari koje su veće od svakog pojedinca, o čemu svjedoči aktivnost naših 3900 članova i 227 pravnih subjekata. U priči o korištenju kapitala mirovinskih fondova mi možemo biti most i platforma na kojoj se susreću gospodarstvo, financije i javni sektor te mjesto gdje se iz tog susreta rađaju konkretne inicijative – govori Draženko Mamić. Pavo Ćorluka u prilog tome dodaje da je poduzetnički element u Prstenu izuzetno važan, dinamičan i snažan te da od svog osnutka 2014. godine Klub poduzetnika teži povezivanju vrhunskog znanja i konkretnih poslovnih iskustava. Podaci iz 2024. govore da pravne osobe članice Prstena čine 0,17 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, ali njihovi poslovni rezultati višestruko nadilaze taj udio.
Pretvaranje kapitala u razvoj
– U analizi koja je tada obuhvatila 217 tvrtki koje su temeljne članice Prstena utvrđeno je da su ostvarile 2,41 milijardu eura ukupnih prihoda te 157,2 milijuna eura neto dobiti, s napomenom da je dobit prije oporezivanja, kamata i amortizacije (EBIDT) iznosila 232 milijuna eura. Uz to, zapošljavale su 10.000 radnika kojima je isplaćeno 238 milijuna eura bruto plaća. Njihova imovina je tada vrijedila 2,31 milijardu eura, a kapital kojim su raspolagali iznosio je 1,12 milijardi eura. Te su godine njihove investicije u dugotrajnu imovinu iznosile 191,7 milijuna eura… Kad se tome pridodaju konsolidirana revizorska izvješća povezanih društava, čime se dolazi do ukupnog broja od 300 tvrtki koje su u krugu Prstena, vidi se da je rast u odnosu na 2023. iznosio oko 30 posto. Te brojke pokazuju da su tvrtke članice Prstena iznadprosječno produktivne, profitabilne i investicijski orijentirane – govori Ćorluka.
Predsjednik Prstena ističe da su Hrvati podrijetlom iz BiH tijekom desetljeća pokazali svoj poduzetnički duh, otpornost i međusobnu povezanost te da su zahvaljujući tim odlikama snažno oblikovali gospodarsku i društvenu sliku Hrvatske. – Možda je naša najvažnija poruka to što nismo čekali idealne uvjete nego smo stvarali vrijednost tamo gdje smo se u tom trenutku nalazili. Ako smo kao zajednica mogli iz izazova stvoriti snagu, onda možemo pomoći da se kapital pretvori u razvoj – poručuje Mamić, najavljujući Poslovni forum kao događaj koji će značiti početak novih razvojnih projekata.
Otvori KEKS Pay
Bosanski poduzetnici i tema: Nedonovljno iskorišten kapital u Hrvatskoj? Molim vas prste dalje od našeg novca, taj Bosanski prsten nije ništa drugo nego krinka pljačkanja hrvatskih državnih poduzeća na namještenim i skrojenim natječajima baš za vaše kojege iz bosanskog prstena. Ja kao Hrvat koji plaćam porez u Hrvatskoj ne želim da mi bosanske firme uzimaju poslove, želim da moj poslodavac može dobiti posao a ne da neki bosanski prstenjak sa iskaznicom i skrojenim natječajem po njegovoj mjeri kroji sudbinu! Imate Bosnu tamo se držite, naša vlada treba sponzorirati ljude koji kod nas žive i plaćaju porez a ne Bosance katolike koji misle da im je Hrvatska bankomat!