Hrvatska je pri dnu europske ljestvice po očekivanom trajanju života. Tri od pet smrti uzrokuju kardiovaskularne bolesti i rak. Stope su sprečive smrtnosti visoke, a podaci o pušenju, pretilosti i konzumaciji alkohola lošiji su od prosjeka EU. Upozorio je na to dr. Bernd Rechel, istraživač u European Observatory on Health Systems and Policies, koautor izvještaja “Zdravstveni profil Hrvatske 2025.”, zajedničkog izdanja Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike, OECD-a i Europske komisije, na EU Health forumu održanom u Zagrebu.
Pri dnu europske ljestvice
Pokazatelji očekivanog trajanja života i dalje smještaju Hrvatsku pri dnu europske ljestvice, no trend je uzlazan jer zemlja se oporavila od pada očekivanog trajanja života koji je doživjela tijekom pandemije COVID-19. Naime, očekivano trajanje života povećavalo se do 2019., ali se tijekom pandemije smanjilo za dvije godine. U 2024. godini premašilo je pretpandemijsku razinu dosegnuvši 79,1 godinu, ali to je za 2,6 godine ispod prosjeka EU. Grafikon smrtnosti u Hrvatskoj potvrđuje ono što je poznato, da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti. Uzrokovale su 38,8% svih smrtnih slučajeva u 2023. Međutim, u nekim drugim europskim zemljama one su već pale na drugo mjesto, nakon raka. Rak je u Hrvatskoj drugi najčešći uzrok smrti (25,4%). Dijabetes je još jedan važan uzrok smrti i uzrokovao je 7,7% svih smrtnih slučajeva, što je znatno veći udio nego u većini zemalja EU.
Glavni čimbenici rizika po pravilu su isti u svim zemljama: pušenje, pretilost, konzumacija alkohola i nedovoljna tjelesna aktivnost. Hrvatska, nažalost, tu stoji lošije od prosjeka EU u sve tri navedene kategorije. Učestalost je pušenja u Hrvatskoj među najvišima u EU, a zabrinjava i to što naši adolescenti imaju neke od najviših stopa pušenja i vapinga u EU. Konzumacija alkohola također je relativno visoka i doseže 10,8 litara po osobi, a adolescenti i tu odskaču od europskog prosjeka. Dvije trećine odraslih u Hrvatskoj prekomjerno su teški ili pretili. Čak 86% odraslih nije se redovito bavilo tjelovježbom u 2022. godini, u usporedbi s prosjekom od 69% u EU.
Potrošnja za zdravstvo po stanovniku u Hrvatskoj u 2023. (2032 eura) bila je nešto više od polovice prosjeka EU (3832 eura), pri čemu je javna potrošnja – državnih i obveznih sustava – činila veći udio (85%) nego u EU (80%). Tri su dimenzije uspješnosti zdravstvenog sustava, koje se promatraju u ovim izvještajima: učinkovitost, dostupnost i otpornost. Kod učinkovitosti se kao jedna od mjera koristi smrtnost koja se mogla izbjeći te obuhvaća broj smrti koje se nisu trebale dogoditi da je postojala pravodobna skrb i prevencija. Sprečiva i izlječiva smrtnost ostala je mnogo viša u Hrvatskoj nego u cijeloj EU u 2022. Konzumacija alkohola, pušenje, loša prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i visoka razina pretilosti pridonijeli su smrtnim slučajevima od ishemijske bolesti srca koji su se mogli spriječiti, a koja je ujedno bila vodeći uzrok smrti zbog izlječivih uzroka.
– Dvije stvari treba istaknuti: rak pluća kao glavni preventabilni uzrok smrtnosti, što je očito povezano s tradicionalno visokom prevalencijom pušenja, te dijabetes, koji je i preventabilan i izlječiv – naglasio je dr. Rechel.
U kategoriji dostupnosti Hrvatsku su ocijenili relativno dobrom, uz objašnjenje da je relativno niska stopa samoprijavljenih nezadovoljenih potreba, čak i među osobama u riziku od siromaštva. Usto, visok udio zdravstvene potrošnje pokrivaju javni izvori, plaćanje iz vlastitog džepa relativno je malo. Otpornost zdravstvenog sustava podržava se kontroliranjem upotrebe antibiotika i suzbijanjem antimikrobne rezistencije. Potrošnja antibiotika u RH smanjila se tijekom pandemije COVID-19 2020. godine, ali se nakon toga ponovno povećala, premašivši razinu prije pandemije od 18,8 definiranih dnevnih doza u 2019. godini. Sada je znatno iznad cilja smanjenja za 2030. godinu. Obuka zdravstvenih radnika još je jedno područje u kojem Hrvatska stoji relativno dobro, i kod diplomiranih liječnika i kod diplomiranih medicinskih sestara. Dio njih, naravno, odlazi raditi u druge zemlje, no temelj je dobar.
Tematski fokus zdravstvenih profila poput ovog mijenja se svake dvije godine, a u ovom izdanju tema su lijekovi. Izvješće je utvrdilo da je potrošnja na lijekove po stanovniku u Hrvatskoj relativno je niska, a struktura izvora financiranja povoljna jer su izvori sredstava uglavnom javni. Podaci se odnose samo na lijekove u maloprodaji, ne na sve lijekove.
Problem je i onečišćen zrak
Pušenje je i dalje veliki problem, uključujući među zdravstvenim radnicima, što otežava savjetovanje pacijenata o prestanku pušenja. Drugi važan izazov jest onečišćenje zraka, koje traži međusektorski pristup i ne može ga riješiti samo zdravstveni sustav. Kao treća točka izdvaja se pad obuhvata cijepljenjem iako Hrvatska ima snažnu tradiciju javnog zdravstva i zaštite od zaraznih bolesti. To je “niskoviseće voće” jer su cijepljenja vrlo isplativa i važna, ne samo za ospice nego i za gripu i COVID-19, zaključak je Zdravstvenog profila Hrvatske 2025.
– Hrvatska može najviše dobiti smanjenjem pušenja, boljom prevencijom onečišćenja zraka i jačanjem cijepljenja. Te mjere dio su poznatog “alata” javnozdravstvenih politika, pri čemu su porezi na duhan i stroža zabrana pušenja na javnim mjestima posebno važni – zaključio.je dr. Rechel.
Otvori KEKS Pay
na kutiji cigareta piše da je pušenje štetno, da se umire zbog toga. zamislite, to je za ustavni sud tema, država je dopustila nekome da vas truje. da imam vremena, i da sam pušač, ja bih tužio državu. zbog alkohola u prometu stradavaju puno ljudi, al na alkoholu to ne piše. svaki praznik se masovno pretvara u produženi vikend, kako bi se dobro provelo i najelo, i onda takvi živčani psuju državu zbog gužvi na autocesti. svi sa istom idejom krenu na put i vraćaju se, i netko treći im kriv. milijuni francuza, talijana, nijemaca, godinama su na cestama u gužvama, stajanjima, kolonama od po par stotina kilometara, i nikom ništa, samo kod nas je to strašno. bolesni, pretili hrvati... to je sigurno zbog neimaštine, niskih plaća.... imali bi mi više djece da imamo više plaće, ne... indijci, nigerijci, ih imaju puno, a s puno manjim plaćama. kako to, kako to?