U raspravama o mirovinama često se kao uzor spominju druge europske zemlje, no razlike među sustavima znatno su veće nego što se na prvi pogled čini. Dok se u Njemačka još uvijek vodi rasprava o tome kako osigurati održiv i dostatan model za starije generacije, pojedine države već godinama razvijaju drukčije pristupe koji kombiniraju javne i privatne izvore prihoda, piše Fenix.
Pitanje mirovina dodatno je otvoreno nakon izjava kancelara Friedricha Merza, koji je zakonsku mirovinu opisao kao osnovnu sigurnost, dok je ministrica socijalne skrbi Bärbel Bas naglasila da cilj mora ostati očuvanje životnog standarda. Prosječne mirovine u Njemačkoj, koje iznose oko 1.400 eura za muškarce i 940 eura za žene, često se pritom uspoređuju s izdašnijim modelima u drugim državama.
Jedan od najčešće spominjanih primjera je Austrija, gdje su mirovine znatno više. Muškarci u prosjeku primaju oko 2.400 eura, a žene oko 1.700 eura, uz dodatnu pogodnost isplate 14 puta godišnje. Sustav je jedinstven za sve, u njega uplaćuju i državni službenici i samozaposleni, no takav model podrazumijeva i veće doprinose te snažniju ulogu države u financiranju.
S druge strane, Nizozemska i Švicarska razvile su tzv. trostupni model. On kombinira osnovnu državnu mirovinu s obveznim profesionalnim osiguranjem i privatnom štednjom. U Nizozemskoj poslodavci snose velik dio doprinosa za dodatne mirovine, dok u Švicarskoj građani imaju veću fleksibilnost ulaganja, ali i veće troškove života koji umanjuju stvarnu vrijednost primanja. U Švedska sustav je još fleksibilniji. Građani sami biraju kada će u mirovinu, a dio doprinosa ulaže se u fondove koje pojedinac odabire. Time se otvara prostor za veći prinos, ali i preuzimanje dijela rizika.
Istodobno, neke zemlje suočavaju se s pritiskom reformi. U Francuska pokušaji podizanja dobne granice izazvali su snažne prosvjede, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo već najavilo postupno podizanje granice na 68 godina. Ondje državna mirovina sama po sebi nije dovoljna za život, pa se velik dio sigurnosti u starosti oslanja na privatne i poslodavačke fondove.
Otvori KEKS Pay
