Odnedavno se o Hrvatskom audiovizualnom centru, krovnoj instituciji zaduženoj za hrvatski film i druge audiovizualne djelatnosti, govorilo samo kroz prizmu problema i optužbi na račun ravnatelja Hrvoja Hribara.
No, umjesto verbalnih odgovora na podmetanja klanova koji se ne mogu pomiriti s time da više nemaju utjecaj na film koji su imali godinama ili s time da se o filmu više ne brine politika nego struka, Hribar je odlučio uzvratiti podacima o učinjenom. U tom smislu, HAVC-ovu konferenciju za novinare o postignutim ciljevima iz Nacionalnog programa postavljenog prije dvije godine sigurno treba gledati u svjetlu senzacionalističkih bombi iako na toj konferenciji filmska zajednica i javnost nisu postavile nijedno pitanje o njima (vjerojatno zato što na skupu, simptomatično, nije primijećen nitko od onih za koje se smatra da mute vodu.)
Najbolji u široj regiji
Ali skup treba shvatiti i kao izražavanje bezrezervne podrške predstavnika strukovnih filmskih udruga. Uime udruge redatelja Antonio Nuić potvrđuje da je Nacionalni program HAVC-a ispravno dijagnosticirao sve probleme hrvatske industrije audiovizualnih djela, ali i ponudio učinkovita rješenja, a dopredsjednica udruge producenata Dana Budisavljević opisala je HAVC kao “trenutačno najbolje funkcionirajući instituciju za audiovizualnu industriju u cijeloj regiji, uključujući i Mađarsku, Bugarsku i Italiju.”
Predsjednica Vijeća HAVC-a Vera Robić Škarica izvijestila je o tome da je trenutačno snimljeno ili u fazi dovršetka za Pulu 2013. godine čak deset dugometražnih igranih filmova, od čega su dva debija i dva za djecu i mlade. To znači da je na polovini mandata već gotovo ispunjen četverogodišnji plan, a uzmu li se u obzir filmovi koji nastaju izvan institucionalnog financiranja, on je već i ostvaren.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić posebno je pohvalila činjenicu koju je iznijela voditeljica programa mjera i poticaja Tatjana Aćimović da su nove mjere poticaja za strane investitore (producente) dovele do toga da je ove godine u Hrvatsku ušlo gotovo četrdeset milijuna kuna. Uzme li se u obzir da Ministarstvo financira HAVC sa 36 milijuna, ministrica je zaključila da je audiovizualna industrija postala gotovo samoodrživa i da više ne ide na teret poreznih obveznika.
Centar za knjigu po HAVC-u
Andrea Zlatar Violić priznaje da Ministarstvo kulture ne može regulirati kulturne segmente na isti način na koji to mogu autonomne stručne institucije poput HAVC-a, koji ima svoje mehanizme provođenja i kontrole, te će analogijom s njime organizirati i Centar za knjigu. Ministrica je napomenula i da određeni krugovi gaje sumnje u takav sustav rada jer “sredina nije navikla na ovaj tip organiziranja.”
Veliki pljesak Hrvoju Hribaru, koji je priznao da se još jedino kaska s rješavanjem statusa Hrvatske kinoteke i obnove filmske baštine, pokazao je da se mediji možda hvataju za takva podmetanja, ali da filmska zajednica na njih ne nasjeda.
