Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 181
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
08.04.2021. u 09:45

Gledajući iz velikih crkvenih središta dolazak novog biskupa Štironje u Kotor možda ne djeluje kolosalno. No, gledajući s periferije Crkve, kako promatra papa Franjo, radi se o važnom događaju

Jučerašnje ređenje don Ivana Štironje za novog kotorskog biskupa nije zanimljivo samo zbog neuobičajena zahvata ređenja biskupa izvan sjedišta njegove buduće biskupije.

Premda je ređenje bilo planirano u Kotoru za 7. travnja, zbog novog pandemijskog vala, koji je posebno pogodio BiH i Crnu Goru, dogovoreno je da se novoga biskupa zaredi u Mostaru, sjedištu njegove dojučerašnje biskupije, kojoj je pripadao kao župnik u Studencima. A ustoličenje je planirano u Kotoru, ako pandemija jenja, dvadeset dana kasnije, 27. travnja, na blagdan bl. Ozane Kotorske.

U tome događaju zanimljiva je sama simbolika. Osim toga da u Kotorsku biskupiju dolazi svećenik podrijetlom Hercegovac, on će i fizički iz Hercegovine doći u Kotor kao već zaređeni biskup. Pa ako je Sveta Stolica imenovanjem mons. Ivana Štironje htjela upravo preko katoličkog korpusa u Hercegovini još snažnije povezati katolike u Kotorskoj biskupiji i Crnoj Gori s hrvatskim i katoličkim korpusom, onda je to ova iznimka pandemijskog ređenja i simbolički dodatno pokazala.

07.04.2021. Mostar - Mons. Ivan Stironja zaredjen je za kotorskog biskupa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. Zaredio ga je Hrvatski rimokatolicki nadbiskup i metropolit splitko-makarski msgr. Marin Barisic, a suposvetitelji bili su nadbiskup barski mons. Rok Djonlesaj i biskup Mostarsko-duvanjski Petar Palic. Za biskupsko geslo biskup Stironja izabrao je recenicu "Bog je ljubav", a zaredjen je simbolicno na na blagdan bl. Ozane Kotorke. Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL
Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Gledajući iz velikih crkvenih središta dolazak novog biskupa u Kotor možda ne djeluje kao nešto kolosalno. No, gledajući s periferije Crkve, kako često Crkvu promatra papa Franjo, radi se o važnom događaju.

Poznato je da je rat s početka 90-ih devastirao Hrvate i katolike u Boki Kotorskoj, koja je, bez obzira na granice i povijesne mijene, oduvijek (baš kao i Hercegovina) držana kolijevkom hrvatstva na njegovu jugu. Prema shematizmu Kotorske biskupije ona danas ima četiri dekanata s 26 župa i tri podžupe te 13 dijecezanskih svećenika i oko 10.000 vjernika. Biskupijom je do umirovljenja upravljao biskup mons. Ilija Janjić, a u ovom prijelaznom razdoblju mons. Rok Gjonlleshaj, nadbiskup barski.

U biskupiji su još četiri ženske redovničke zajednice s 28 članica te dva bogoslova, a djeluju i pokreti Kursiljo, Schönstadt i Neokatekumeni. Biskupija ima 145 crkava i kapela, od kojih su neke u ruševnom stanju.

Boka Kotorska poznata je i kao zaljev hrvatskih svetaca. Najpoznatiji je, dakako, sv. Leopold Bogdan Mandić, a tu su i bl. Ozana Kotorska i bl. Gracija iz Mula te široj javnosti manje poznati Padre Angelico (Ivan Krstitelj Martinelli), bl. Rafael iz Barlette servita, franjevci bl. Adam i bl. Grgur iz Kotora te franjevci mučenici bl. Marin (mlađi) i bl. Marin iz Kotora. Svetost je, gledano povijesno, natopila tamošnji kraj.
Mons. Ivan Štironja ondje dolazi sa svojom svećeničkom karizmom, koju je velikim dijelom obilježio misionarski rad. Prvo u Tanzaniji, a onda u Kanadi.

U Tanzaniju je otišao zadivljen likom o. Ante Antića i sv. Majke Tereze, koje je imao prilike osobno upoznati. Jednom je rekao kako je posve pogrešno shvaćanje da misionari u Afriku dolaze izgraditi tamošnje ljude, jer se događa suprotno – oni izgrađuju nas.

U Tanzaniji je, kao i mnogi misionari, obolio od malarije. A ovdje nedavno i od korone, koja ga je, eto, spriječila da se, zbog strogih epidemioloških mjera, zaredi u kotorskoj katedrali.

Njegov odlazak u Kotor također ulazi u val velike generacijske smjene u hrvatskom katoličkom korpusu, koji se slikovito naziva Crkvom u Hrvata, a njegov dolazak u Kotor posebno očekuje tamošnji kler, koji je vijest o njegovu imenovanju dočekao u božićnom ozračju.

“Biskup je pozvan u prvom redu naviještati Evanđelje, a ako bude se držao samo nekih tradicija, običaja, držanje koncerata, političkih prijema gdje nema Boga, promašio je poziv”, zapisao je na svojem Facebook profilu jedan od tamošnjih svećenika, dodavši da očekuju biskupa koji se neće povijati prema željama političara i moćnika ovoga svijeta, nego će “slijediti Evanđelje i put sv. Ivana Krstitelja” i koračati tako “svojim kršćanskim putem ne povijajući se ni lijevo ni desno”.
“Bit će uspješan biskup ako obnovi pastoralno naše župe i u njima bude dvadeset posto vjernika na nedjeljnim svetim misama i na vjeronauku, koliko je bilo u njegovoj župi iz koje dolazi. Sve ostalo je sporedno”, piše spomenuti svećenik, kojemu, kao i vjernicima, dolazak biskupa iz Hercegovine mnogo znači. 

Komentara 13

NE
nevensaic
10:01 08.04.2021.

Pedofilija

BA
banini
12:55 08.04.2021.

Trbuhozborac s Kaptola. Baš je taj Portfirije neka srbenda, pa otkud mu pravo na vlastito mišljenje3 kad za njega misli Darko!

RZ
Rocky.Zg
11:07 08.04.2021.

Lijep članak, lijepa priča. Mene samo zanima kada će sve to prestati plaćati i oni koji ne koriste usluge crkve kao npr ja ? Jel ikoga u crkvi sramota zbog Vatikanskih ugovora preko kojih se pljačka hrvatski narod ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije