Kad nakon sedam godina života u skloništu pas pronađe dom, onda se to s pravom može nazvati čudom. U čakovečkom azilu Prijatelji ističu da je Gonzino udomljenje bilo pravo božićno čudo, a u njemu su sudjelovali i članovi njemačke udruge Hundehilfe NRW team.
– Gonza je u sklonište došao još 2018. godine, imao je tada godinu dana. Mladi pas, pun energije, nije volio kaveze i ograde i uvijek je pronalazio načine da pobjegne, čak i preko krova. Zato je imao posebno dvorište iz kojeg nije mogao bježati – kažu u skloništu. Prolazilo je vrijeme, a Gonza se sve više mirio sa sudbinom i prihvatio sklonište kao jedini dom koji će imati, vidjelo mu se to i u očima, u tužnom pogledu kojim je često pratio što se događa oko njega. Išao je u šetnje, a sijeda bradica bila je svjedok godina koje su izbrojane u njegovu životu. Tražili su mu dom na sve strane, nije bilo uspjeha, sve dok nije stigao i taj poziv za “zauvijek dom”. Gonza je još samo morao proći jedan test, morao je pokazati da mu društvo mački ne smeta jer u budućem domu čekale su ga i mace. I kao da je znao da mu ljepša budućnost ovisi o tome, snašao se bez greške.
– Za Gonzu smo doznali od Ramone iz tima Hundehilfe NRW. Prije toga bili smo u našim skloništima za životinje, ali nismo pronašli psa prikladnog za našu obitelj – prisjeća se Gonzina udomiteljica. Dodaje da im je i tim iz Hundehilfe predložio jednog psa prije Gonze, ali su shvatili da se neće uklopiti zbog mačaka.
– Ramona mi je tada ispričala da Gonza već sedam godina živi u skloništu. Opisala ga je kao maznog psa koji bi, po njenu mišljenju, bio savršen za našu obitelj s djecom i mačkama. Poslala mi je i fotografije i videozapise te obećala da će s njim napraviti test za mačke. I rezultat tog testa bio je izuzetno pozitivan – govori nam. Nakon svega ona je odmah htjela da Gonza dođe k njima, ali je ipak morala nagovoriti muža.
Kratko prije toga izgubili su kujicu Jenny koju su udomili iz skloništa za životinje u Trieru. Imala je tada već 12 godina. Toliko im je prirasla srcu da više nisu mogli zamisliti život bez psa. Pomalo ih je bilo strah ponovno uzeti starijeg psa, bojali su se da će ga brzo izgubiti. Pa ipak, Gonza je vrlo brzo stigao u njihov dom.
– Gonza je zaista prava maza. Traži našu blizinu i uvijek je tamo gdje smo i mi. Sve prihvaća sa zahvalnošću, voli učiti i jednostavno nam želi ugoditi – opisuje zajednički život. Sedmogodišnjeg Nicolasa odmah je prihvatio, a četverogodišnja Naomi izazvala mu je malu nelagodu i zbunjenost pa je to i pokazao. No prepoznali su što ga muči i vrlo lako su i to riješili.
– Dala sam Naomi poslastice i zajedno smo mazili Gonzu. To je bilo drugog dana od njegova dolaska. Poslije nije bilo nikakvih problema. Sad leži na podu ispred nje i uživa u maženju – govori udomiteljica.
I život s mačkama, a tri su oko njega, Queen, Rossi i Tony Montana, funkcionira jako dobro.
– Gonza se jako dobro slaže s macama, a one su ga prihvatile bez ikakvih problema. On je znatiželjan, ali nije nametljiv, vrlo je miran i ne pokazuje nikakav nagon za plijenom. Naš slijepi mačak Tony Montana već mu je prošao i između nogu, kako ne vidi, nije to primijetio, a Gonza je samo mirno stajao i čekao da on prođe – opisuje zajednički život.
Gonza ima i svoje dvorište, no omiljeno mjesto ipak mu je dnevni boravak. U njemu je i meki tepih na kojem se ispruži i odmara. U čakovečkom skloništu kažu da je napokon dočekao svoju priliku i pokazao da nije važno što je cijeli život proveo iza rešetki, koje nije volio. Sad ima svoje ljude, ljude koji ga vole i paze na njega. A za sve što mu pružaju on vraća dobrotom i ljubavlju, to je sve što ima.
Otvori KEKS Pay
