Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ina – MOL i Hypo

G. Bacsa: MOL je želio investirati, a Hrvatska je tražila dividendu

sanader (1)
Foto: Marko Lukunić/Pixsell
1/3
10.05.2012.
u 07:49

Prošlog tjedna svjedočili su također svjedoci iz Mađarske, Zalan Bacs i Katalin Tamas koje je pozvala Sanaderova obrana

U nastavku suđenja bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu za slučajeve Ina – MOL i Hypo danas je pred sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda  izašla mađarska svjedokinja Ilona Fodor, koja je sudjelovala u donošenju dioničarskog ugovora, a nakon stanke i Gyorgy Bacsa, pravni savjetnik u MOL-u koji je sudjelovao u zaključenju međudioničarskog ugovora.

Ilona Fodor ekonomistica je koja je u MOL-u zaposlena od 1997. godine, a sudjelovala je u privatizaciji Ine 2003. godine i u pregovorima o izmjeni međudioničarskog ugovora Ine između Vlade RH i MOL-a. Kazala je da je MOL od ulaska u Inu 2003. godine imao za cilj steći upravljačka prava, odnosno utjecaj nad Inom. S obzirom na odredbe ugovora iz 2003., do kraja studenog 2008. godine MOL je dobio mogućnost da radi što želi sa svojim dionicama Ine. S druge strane, RH je bila pala ispod 50 posto vlasništva, a budući da takva situacija nije bila regulirana ugovorom iz 2003. godine, pristupilo se pregovorima o izmjenama međudioničarskog ugovora. Fodor je kazala da su pregovori bili dugotrajni i oštri, no napominje da je ugovor koji je sklopljen 2009. na bolji način regulirao zaštitu prava Vlade nego prijašnji ugovor.

– Nakon isteka razdoblja od pet godina od 2003. godine, RH nije imala nikakav utjecaj na eventualnu volju MOL-a za prodajom svoga vlasničkog udjela. Ugovorom iz 2009. utvrđeno je da MOL, ako ima namjeru prodati svoj udio, mora ga prvo ponuditi RH koja ima pravo prvokupa – naglasila je Fodor koja tvrdi i da se MOL nije ponašao neprijateljski, a prema oba ugovora nije se mogao ponašati ni konkurentski.

Tijekom suđenja došlo je i do malih trzavica na relaciji obrana – sudac zbog pitanja koje je J. Sloković htjela postaviti, a za koje je sudac Turudić ocijenio da je izvan okolnosti. Nakon što se na prijedlog obrane sudsko vijeće povuklo na odlučivanje, Turudić je napomenuo Sloković da "moramo naučiti živjeti s novim ZKP-om".

– Mađarska kompanija poboljšala je poslovanje Ine – kazao je MOL-ov savjetnik za razvoj poslovanja Gyorgy Bacsa u nastavku suđenja. Kazao je da hrvatska strana nije mogla dobiti boljeg partnera od MOL-a.  MOL je u pregovore ušao kako bi konsolidirao Inu do stabilnog poslovanja, a hrvatska je strana htjela povećati efikasnost i naći stabilnog partnera te ostvariti vlasništvo nad strateškom zalihama ugljikovodika.
Kaže da je MOL izmjenama ugovora, pravno gledano, dobio veća upravljačka prava nego je imao prema ugovoru iz 2003. godine.

Detaljan tijek suđenja možete pratiti ovdje:

9.36 sati Počinje današnje suđenje svjedočenjem Ilone Fodor.

J. Sloković:  Kakav posao obavljate u MOL-u, od kada, na kojim ste funkcijama bili?

Fodor: Po zanimanju sam ekonomist. Od 1997. zaposlena sam u MOL-u, od 2000. bavim se poslovima otkupa drugih tvrtki, a privatizacijom Ine od 2003. godine. Sudjelovala sam u pregovorima MOL-a o Ini 2003., a član sam bila i pregovaračkog tima 2008. i 2009.

Sloković: Na kojoj ste funkciji danas?

Fodor: Radim kao stručnjak za energetsku politiku, a bavim se i Hrvatskom.

9.39 sati Sloković: Kako se događala privatizacija Ine 2003.?

Fodor: Prvi korak privatizacije proizašao je iz Zakona o privatizacije Ine, koliko se sjećam, a donesen je 2002. godine. Tražili su strateškog partnera, a cijeli proces dosta je dugo trajao. Na kraju su ostala dva najozbiljnija ponuđača, austrijski OMV i  MOL, zbog toga smo ponudili višu cijenu i izabran je MOL.

9.42 sati Sloković: Što se događalo između 2003. i 2008. da se moralo dalje krenuti u pregovore?

Fodor: Nakon 2003. godine cilj MOL-a bio je steći upravljačka prava, odnosno utjecaj nad Inom. Moj zadatak bio je pratiti kretanja i proučiti mogućnosti za uključenje MOL-a u stjecanje daljnjeg udjela. Uz to, ugovor iz 2003. imao je neke odredbe koje su istjecale 2008. godine, npr. zabrana prodaje dionica Ine.

9.47 sati Fodor: To je značilo da je od 11. mjeseca 2008. MOL mogao raditi što je htio sa svojim dionicama. Sljedeća važna okolnost koja proizlazi iz Zakona o privatizaciji Ine bila je ta da je RH pala na ispod 50 posto udjela u vlasništvu Ine i da više nije bilo drugih vlasnika koji bi imali više od 50 posto vlasništva. Takva situacija zapravo i nije regulirana ugovorom iz 2003. godine, a da se MOL ponašao neprijateljski mogao je bez pitanja reotkupom dionica preuzeti vlasništvo, tj. više od 50 posto vlasništva nad Inom.

Sloković: Je li MOL mogao prije izmjene ugovora i je li pokušavao na tržištu kupiti te dionice?

Fodor: Nemam saznanja da bi MOL prije javne ponude dionica pokušao steći dionice Ine.

9.52 sati  Sloković: Što se tiče pregovora 2008. godine, kakav je bio njihov tijek?

Fodor: Pregovori o izmjeni međudioničarskog ugovora počeli su u proljeće 2008. U prvom krugu razmatrala se opcija razmjene dionica između Vlade RH i MOL-a. Predviđeno je da bi MOL stekao oko 19 posto Ine u vlasništvu RH, a Vlada RH između pet i deset posto dionica MOL-a. Iz toga je proizašla obveza da MOL objavi obveznu javnu ponudu. Tijekom samih pregovora i nakon najave došlo je do turbulencija na burzi tako da su dionice Ine porasle. Kako bi to spriječio, MOL je objavio namjeru kupnje dionica Ine.

9.56 sati Sloković: Kakvo je bilo gospodarsko okruženje?

Fodor: U jesen 2008. godine Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je javnu ponudu, određen je rok od 30 dana i u tom roku nije bilo pregovora. U to vrijeme izbila je nagla i neočekivana svjetska ekonomska kriza, cijene dionica strmoglavo su počele padati, a isto se dogodilo s dionicama MOL-a, ali cijene dionica Ine nisu padale zbog ponude MOL-a.

9.58 sati Jadranka Sloković htjela je pitati kakvo je bilo financijsko stanje u Ini 2008. godine, no sudac kaže da to nije okolnost na koju je svjedokinja predložena i dodaje da je na to pitanje već višekratno odgovoreno.

Sloković ustraje navodeći da to pitanje proizlazi iz okolnosti i da je u kontekstu ispitivanje. Sloković moli da vijeće odluči o tome te se vijeće povlači kao bi odlučilo hoće li se pitanje dopustiti.

10.05 sati Pitanje nije dopušteno pa Fodor odgovara na modificirano pitanje.

Fodor: Moje je mišljenje da je Ini bila nužna pomoć izvana, stalno se borila s financijskim problemima,  a MOL je mogao pomoći tako da konsolidira Inu.

Sloković: Je li zbog toga, a u okrilju donošenja odluka o izmjeni ugovora, dan međukompanijski kredit?

Fodor: Temeljem izmjene međudioničarskog ugovora MOL je mogao konsolidirati Inu i nakon toga kao vlasnik kreditirati Inu.

Sloković: Je li kredit mogao biti dan bez konsolidacije?

Fodor: Ne, bez konsolidacije nije se mogao dati kredit Ini.

10.07 sati Sloković: Uvjeti kredita koji je MOL dao Ini bili su tržišni, zašto je moralo biti tako?

Fodor: Zbog poreznih zakona u Mađarskoj. Da je dao po povoljnijim uvjetima, to bi se smatralo darom i protuzakonitim.

Sloković: Zašto je poslovni plan novim ugovorom izostavljen iz zadržanih pitanja?

Fodor: Prije pregovora, MOL je o tome razgovarao sa svojim revizorom i proučili smo koji su nužni uvjeti da MOL konsolidira Inu. Među njima bio je i poslovni plan. Da je Vlada imala pravo na njega, MOL ne bi mogao konsolidirati Inu. To se odnosi i na pravo veta.

10.12 sati Sloković: Koje je dalje korake trebalo poduzeti?

Fodor: Sljedeći zadatak bio je riješiti nagomilane gubitke. U jesen 2008. bili su loši pokazatelji uspješnosti kompanije, a da su nastavili biti loši, postojala bi opasnost da banke odrede dospijeće cijelog podignutog kredita.

10.16 sati Sloković: Koji su bili razlozi da se sklope ugovori o PSP Okoli i plinskom poslovanju?

Sudac Turudić: Ni to nisu predložene okolnosti, s obzirom na to da je obrana kod nekih svjedoka posebno navodila okolnosti glavnog plinskog ugovora.

Sloković:  Riječ je o istom setu ugovora i svjedokinja ima neka saznanja suprotna tvrdnjama drugih svjedoka koji su govorili o konkurentskom ponašanju MOL-a.

Turudić: Moramo naučiti živjeti s novim ZKP-om.

Sloković: Je li se MOL ponašao konkurentski?

Fodor: MOL se obvezao da neće biti konkurencije Ini. Ta je odredba bila uvrštena u ugovoru iz 2003. godine. A odnosi se na RH i neke zemlje regije. Godine 2008. ta se točka ugovora nije izmijenila, a realno, MOL i Ina nisu mogli biti konkurenti. Ako MOL kontrolira Inu, a istovremeno joj konkurira, to nije dobro ni za jednu kompaniju. Konkurencija je mogla ići samo u korist trećeg.

10.21 sati Sloković: Je li nakon izmjene ugovora bilo novih zajedničkih pothvata MOL-a i Ine, npr. o izlasku na neka druga tržišta?

Tužiteljica se protivi odgovoru na pitanje.

Sudac:  Zabranjujem pitanje.

Sloković: Mi ćemo morati pozivati još mnogo svjedoka. Prije pobijanja, tužilaštvo je uvelo još četiri nova svjedoka, djelatnike Ine s hrvatske strane, a to je pitanje ugovora i provedbe bitno proširilo, a kad smo mi predlagali ove svjedoke, nismo znali da će te okolnosti postati bitne. Mi jednostavno koristimo ljude koji su tamo bili prisutni, to nije daleko od ove teme. Nije ekonomično da te svjedoke zovemo na nove okolnosti koje su zapravo plod rasprave.

Sudac Turudić: Ne možete to predložiti za vrijeme ispitivanja. Mogli ste nakon svjedočenja Vanđelića i ostalih predložiti nove okolnosti, a sad se žalite jer to niste učinili.

10.26 sati Sloković: Možete li usporediti prava koja RH ima prema ta dva ugovora, iz 2003. i 2009. Je li obim prava smanjen na štetu RH?

Fodor: Smatram da je ugovorom iz 2009. Hrvatska uspostavila bolju zaštitu svojih prava nego 2003. Naime, nakon isteka perioda od pet godina od 2003. godine RH nije imala nikakav utjecaj na eventualnu volju MOL-a za prodajom svoga vlasničkog udjela. Ugovorom iz 2009. utvrđeno je da MOL,  ako ima namjeru prodati svoj udio, prvo ga mora ponuditi RH koja ima pravo prvokupa.

10.31 sati Sloković: Je li draft ugovora koji je postignut krajem 2008. mijenjan na bilo koji način do potpisivanja 2009.?

Fodor: Pregovori između Vlade i MOL-a bili su oštri i teški, trajali su od proljeća 2008. Sjećam se da je u posljednji čas, dakle u siječnju 2009., izostavljena odredba da će Ina, ako se ne izdvoji plinsko poslovanje, moći reotkupiti skladište plina PSP Okoli.

Sloković: Je li se tijekom siječnja 2009. godine uopće pregovaralo o izmjenama ugovora?

Fodor: Koliko znam, i u siječnju 2009. pregovaralo se o izmjenama glavnog međudioničarskog ugovora i to tako da bi izmjene bile u korist Vlade.

10.39 sati Unakrsno ispitivanje predvodi tužiteljica Vanja Marušić.

Marušić: Kako je tekla javna ponuda dionica. U doba javne ponude, je li postojalo više od 50 posto ponuđenih dionica ili je MOL kupio sve ponuđeno?

Fodor: Koliko se sjećam, MOL se svojom ponudom obvezao kupiti sve dionice koje su bile na tržištu. Za vrijeme trajanja tridesetodnevnog roka obvezujuće ponude MOL-a dioničari su samostalno odlučivali hoće li i koliko njih prodati dionice MOL-u i u tom je roku MOL stekao svoj udio.

Sudac: Da je MOL mogao, bi li stekao 50 plus 1 dionicu?

Fodor: Da, da je mogao.

10.42 sati Sudac: Nastavljamo u 12.30 sati.

12.41 sati Suđenje se nastavlja svjedočenjem Gyorgya Bacse. Čedo Prodanović predložio je da se svjedok ispita na dodatne okolnosti koje su proizašle iz ispitivanja svjedoka iz hrvatske kvote u Ini.
Podaci o postignutim izmjenama i dopunama ugovora, razlozi za donošenje LODO-a te stav predstavnika u upravi u donošenju i izmjeni LODO-a.

Tužiteljica se ne protivi pa će se Bacsa ispitati i na te nove okolnosti.

12.44 sati Prodanović: Koju funckciju sada obavljate u MOL-u?

Bacsa: Radim kao direktor MOL-ova odjela za razvoj poslovanja. Po zanimanju sam pravnik.

Prodanović: Od kada radite u MOL-u i na kojoj ste funkciji bili za pregovora 2008. godine?

Bacsa: Od srpnja 2003. zaposlen sam u MOL-u u pravnom odjelu sve do lipnja 2009. Radio sam na pravnoj potpori projekata vezanih uz razvoj poslovanja i sudjelovao u svim vezanim projektima, pa tako i onim koji su bili vezani uz Inu. Od lipnja 2009. godine do kraja 2010. godine bio sam savjetnik predsjednika uprave Ine. Nakon toga od 1. 1. 2011. počeo sam raditi u odjelu za razvoj poslovanja. Ja sam i ekonomist.

12.51 sati Prodanović: Jeste li i od kada bili član pregovaračkog tima?

Bacsa: U pregovaračkom timu sam bio od početka 2008. godine. Razlozi za početak pregovora za izmjenu ugovora bili su vezani uz sam zakon i posljedice Zakona o privatizaciji Ine. Već 2007. godine stvorili su se uvjeti za to i istjecalo je razdoblje zabrane prodaje dionica u portfelju MOL-a. Upravo u to vrijeme udio hrvatske u Ini pao je ispod 50 posto. Ina je preoblikovana u javno dioničarsko društvo čije su dionice kotirale na burzi, u tijeku su bili pristupni pregovori s EU.

13.03 sati Bacsa: Prema zakonu o privatizaciji Ine navedeno je da će do trenutka ulaska RH u Europsku uniju zadržati udio od 25 posto  u vlasničkoj strukturi Ine. Došlo je i do preslagivanja konkurencije. Promijenjena je vlasnička struktura u konkurentnim kompanijama i one su došle pod utjecaj austrijskih i ruskih kompanija. Na udaru se našla i MOL grupa i bio je upitan opstanak i MOL-a i Ine.

Bacsa: Nadalje, financijska situacija Ine pogoršala se već 2007. kada je zabilježen znatan gubitak u plinskom poslovanju i došlo je do poznatog "rusko-ukrajinskog plinskog rata" i pokazalo se da RH zapravo nema nikakvog utjecaja na nabavu, opskrbu ili eksploataciju plina.

13.11 sati Prodanović: Je li jedna od opcija bila zamjena dionica, je li se realizirala? Ako nije, zašto?

Bacsa: Jest, to je bila prva opcija koju smo razmatrali. Time bi se RH omogućio veći utjecaj na MOL i postigla bi se tješnja suradnja. To je bio jedan od mogućih odgovora na izazove konkurencije, kao i ekonomske uvjete.

Prodanović: Koji su bili motivi MOL-a da uđe u pregovore, a koji hrvatske Vlade?

Bacsa: Molovi motivi poznati su iz strategije, petogodišnje, koja je objavljena 2005., a to je da MOL konsolidira Inu do stabilnog poslovanja. Ja sam, doduše, tada radio kao pravnik, ali smatram da je potpuna konsolidacija nužan uvjet poslovanja.

Sudac: Što je to konsolidacija u ovom kontekstu?

Bacsa: To znači da MOL kao strateški partner želi povećati svoj utjecaj na poslovne procese. MOL nije kreditna ustanova, ali brine se za svoje investicije.

13.21 sati Bacsa: Što se tiče hrvatskih motiva, oni su bili višestruki. Riječ je o povećanju efikasnosti, dobivanju stabilnog partnera, a 2008. godine dolazi do promjena uvjetovanih ugovorom iz 2003. godine.

13.24 sati Bacsa: Hrvatska više nije bila većinski vlasnik. Također, RH je bila motivirana željom da ostvari vlasništvo nad strateškim rezervama ugljikovodika i da se stabilizira financijska situacija Ine. Kad bi došlo do odluke MOL-a da proda svoj udio, postojala je mogućnost dolaska mnogo manje kooperativnog novog vlasnika. Mi smo svaki nacrt nekog prijedloga dostavljali hrvatskoj strani iako to nismo bili dužni učiniti.

Što se tiče MOL-ove kooperativnosti, na primjer, kod zamjene dionica bilo je predviđeno da bi u upravi MOL-a bio i predstavnik hrvatske Vlade.

13.36 sati  Prodanović: Kad ni jedan od partnera nema više od 50 posto, kako su se mogla riješiti upravljačka prava?

Bacsa: Jedan od načina bila je konsolidacija. S obzirom na to da je riječ o kompleksnom problemu koji je postojao u Ini, dioničari su morali odlučiti kako financijski pomoći tvrtki. Stabilnost je bilo moguće postići kontrolom nad investicijom koju je trebao preuzeti MOL kao i odgovornost za poslovanje. Kod konsolidiranih tvrtki, kao što je bio slučaj s Inom, investitori lakše odobravanju sredstva jer se više ne gleda samo na Inu nego na cijelu MOL grupu. Konsolidacija je ostvarena potpisivanjem izmjena međudioničarskog ugovora. A prije tog ugovora konsolidacija je bila samo jedna od mogućnosti.

13.40 sati Prodanović: Pitam vas znači li kontrola nad investicijom postizanje upravljačkih prava? Činjenica je da je MOL dobio više mjesta u upravi i NO-u, znači li to da je imao veća upravljačka prava?

Bacsa: S pravnog aspekta, točno je da je MOL dobio više upravljačkih prava izmijenjenim ugovorom nego prije.

13.44 sati  Prodanović: Je li MOL davao Ini kakve kredite pod kakvim uvjetima?

Bacsa: Jest, pod tržišnim uvjetima.

Prodanović: Zašto po tržišnim, ako je interkompanijski kredit?

Bacsa: S aspekta poreznog prava to je bilo jedino moguće.

Prodanović: Poslovni plan?

Bacsa: Poslovni plan je trebao biti izostavljen iz zadržanih pitanja jer prema međunarodnim knjigovodstvenim standardima ne bi bila moguća konsolidacija pa je određeno da će biti donesena strategija koja treba zamijeniti poslovni plan, a donijet će se konsenzusom.

13.50 sati Prodanović: Što znači LODO, pod kojim je okolnostima donesen i zašto?

Bacsa: To je interni pravilnik niže razine. Postojao je i prije izmjene ugovora 2009.  LODO-om je donošenje odluka delegirano na niže razine odlučivanja. Takvi akti nisu nikada bili predmet pregovora o izmjeni ugovora.

13.55 sati Prodanović: Jeste li sudjelovali u izmjenama LODO-a?

Bacsa: Sudjelovao sam u ljeto 2009. kad sam bio savjetnik predsjednika uprave. Sve su odluke donesene konsenzusom.

Prodanović: Jesu li imenovanjem izvršnih direktora dokinute prijašnje komisije?

Bacsa: Komisije su prije imale puno članova i rezultirale su tromošću u upravljanju i donošenju odluka.

14.06 sati Prodanović: Kako je još MOL pomagao Ini?

Bacsa: MOL je pomogao osigurati stabilnu financijsku situaciju, ali ne da bi se ponašao kao financijska ustanova nego dajući stručnu pozadinu i suradnju svih članica grupe. Pomagao je u istraživanju i razvoju, nabavi sirovina, rafineriji... Zalagao se da se ne isplaćuje dividenda, za razliku od Hrvatske koja je tražila isplatu, nego da se dalje investira.

14.17 sati Prodanović: Kako su ti pregovori tekli, je li bilo problema?

Bacsa: Teško. Posebno je bilo teško jer je nastupila globalna kriza.

Sudac: Jeste li se vi konzultirali s nekim prije svjedočenja?

Bacsa: Imao sam jedan sastanak s odvjetnicima Ive Sanadera.

14.20 sati Počinje unakrsno ispitivanje.

Tužiteljica V. Marušić: S obzirom na to da MOL nije financijska ustanova, je li MOL u prvoj polovici 2009. dao depozit jednoj banci, kao jamstvo OTP banci za kredit Podravci?

Sudac: To je tema drugog postupka. Zabranjuje se odgovor.

Marušić: Jeste li u kakvoj vezi sa Z. Hernadijem?

Bacsa: Koliko mi je poznata definicija pojma srodnik i bliski srodnik, nismo u tim odnosima, ali mislim da smo rođeni u istom gradu.

14.22 sati Marušić je završila unakrsno ispitivanje pa je sudac pitao ima li dodatnih pitanja. Novih pitanja nije bilo pa je Marušić htjela upitati svjedoka je li u neizravnoj vezi s Hernadijem, no sudac to nije dopustio.

Sudac: Propustili ste svoju priliku.

14.24 sati Sudac Turudić: Za danas smo gotovi. Suđenje se nastavlja sutra kada bi trebali svjedočiti Miro Brkić i mađarski financijaš Gabor.

 

 

Komentara 10

Avatar Loreley
Loreley
10:43 10.05.2012.

hahaha tak sada znam ,da vise nista ne znam

TO
Toni50
10:51 10.05.2012.

SudacTurudić: Moramo naučiti živjeti sa novim poštenijim ZKP-om! Koji ne dozvoljava totalno kao do sada barbarsko komunističko- Srpski stil suđenja-balkanske pravde. Gdje niti jedna jedina žrtva pa bio on i okorijeli Hrvat koji je tražio pomoč od nas dobila samomo trošak nadu i nepravdu kao zadnji idiot..Jel sa tim postoječim \"zakonima\" se nije ništa moglo pošteno presuditi ! To je svjet i eu odavno uvidjeli koji smo kreteni i zato osnovali Hag da barem neke kazne kada mi nismo htijeli znali imali imalo pameti ....

OB
-obrisani-
10:30 10.05.2012.

U kakvoj je vezi naslov članka sa samim člankom?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije