I dok dio građana brine zbog mraza početkom svibnja i problema u prometu uzrokovanih jakom burom, najnoviji meteorološki podaci pokazuju zanimljiviji širi kontekst. Travanj i početak godine bili su iznadprosječno topli, a sličan trend mogao bi se nastaviti i u nadolazećim mjesecima. Unatoč svježijem završetku travnja, pa i pojavi snijega u planinskim krajevima te jakim udarima bure na Jadranu, protekli mjesec obilježilo je mnogo toplijih dana, osobito na obali. Dugoročne prognoze tako su se još jednom potvrdile da srednja mjesečna temperatura zraka u većem dijelu Hrvatske bila je viša od prosjeka, a u južnim krajevima i do oko 2 °C iznad uobičajenih vrijednosti, navodi Zoran Vakula u analizi za HRT.
Preliminarne analize upućuju na to da je travanj u nekim gradovima bio među najtoplijima otkako postoje mjerenja. Tako je u Gospiću bio osmi najtopliji, u Splitu četvrti, u Rijeci treći, a u Dubrovniku čak drugi najtopliji travanj, odmah iza rekordne 2018. godine. Blago negativno odstupanje zabilježeno je tek ponegdje na sjeveru zemlje. Osim topline, travanj je u većini krajeva bio i izrazito suh. Na pojedinim postajama svrstan je među najsušnije u povijesti mjerenja. Primjerice, u Rijeci je količina oborine bila četvrta najmanja, dok su u Osijeku, Splitu i Dubrovniku zabilježene treće najniže vrijednosti. Ipak, iznimke postoje, pa je u dijelovima zapadne i južne Istre, poput Poreča, Rovinja i Pule, palo više kiše od prosjeka, ponajviše zbog obilnijih pljuskova sredinom mjeseca.
No unatoč sušnijem travnju, ukupna količina oborine u prvoj trećini godine u većem dijelu Hrvatske bila je iznad prosjeka. U Zagrebu je razdoblje od početka siječnja do kraja travnja među 20 najkišnijih od početka mjerenja 1949. godine, dok je u Dubrovniku među 20 najkišnijih od 1961. godine. I temperaturno gledano, početak 2026. godine bio je iznadprosječan – srednje vrijednosti bile su uglavnom za 1 do 2 °C više od prosjeka. U Zagrebu i Gospiću to razdoblje spada među šest najtoplijih, u Rijeci među pet, u Splitu među četiri, a u Dubrovniku među tri najtoplija od početka mjerenja.
Takvi uvjeti, više topline i dovoljno vlage, pogodovali su ranijem razvoju vegetacije, zbog čega su biljke osjetljivije na eventualne kasne mrazove. Upravo zato su u narodnoj meteorologiji poznati takozvani "ledeni sveci", razdoblje od 11. do 15. svibnja kada je opasnost od mraza tradicionalno bila izražena. Prema trenutačnim prognozama, ove godine vjerojatnost mraza u tom razdoblju je mala, iako su promjene još moguće. Već u narednim danima očekuje se zatopljenje, uz temperature koje bi mogle dosezati i oko 25 °C. Ipak, tijekom vikenda još postoji manja mogućnost slabijeg mraza pri tlu. Do početka sljedećeg tjedna prevladavat će stabilno i suho vrijeme, nakon čega se ponovno povećava vjerojatnost oborina.
Dugoročne prognoze i dalje upućuju na umjerenu do visoku vjerojatnost da će temperature u većem dijelu Hrvatske biti barem prosječne, pa i iznadprosječne, ne samo u nadolazećim mjesecima nego i u duljem razdoblju. To znači da su dulja hladnija razdoblja manje izgledna, dok bi topliji periodi mogli biti izraženiji. Unatoč tome, stručnjaci podsjećaju kako dugoročne prognoze imaju svoja ograničenja te da ih treba tumačiti oprezno.
Otvori KEKS Pay
Dakle, još kurimo a vi nas lažete svojim lažima o nekakvim promjenama i rastu temperature.. molim novinare i uredništvo da ispitaju i pišu o "znansrvenicima i tehnologijama kojima prckaju po oblacima i atmosferi