Deset godina nakon što su ruski vojnici, 2014. godine preuzeli kontrolu nad Krimom, pitanje ovog poluotoka ostaje ključno u ratu između Rusije i Ukrajine. Dok američki predsjednik Donald Trump predlaže mirovni plan koji bi, prema nepotvrđenim izvješćima, mogao uključivati priznanje Krima kao dijela Rusije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno odbija bilo kakve teritorijalne ustupke. Prema analizi BBC-a, Zelenskog u tome ograničavaju ustavna pravila, narodni otpor i međunarodni principi, čineći predaju Krima nezamislivom.
Zelenski je jasno izjavio da nema ovlasti predati Krim, jer to zabranjuje ukrajinski ustav. Članak 2 ustava navodi da je teritorij Ukrajine "nepodjeljiv i nepovrediv", a Krim je dio tog teritorija. Prema BBC-u, svaka promjena granica zahtijeva nacionalni referendum, koji mora odobriti parlament. Međutim, dok je Ukrajina pod ratnim stanjem, takve promjene nisu moguće. Čak i bez ratnog stanja, ideja o referendumu za predaju Krima izazvala bi žestok otpor među Ukrajincima, za koje je, kako navodi oporbena zastupnica Irina Geraščenko, "teritorijalni integritet crvena linija".
Krim nije samo geografski dio Ukrajine – on ima dubok simbolički značaj. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Krim je, zajedno s ostatkom Ukrajine, glasao za neovisnost i postao autonomna republika unutar zemlje. BBC ističe da su Krimski Tatari, autohtoni narod poluotoka, posebno osjetljivi na pitanje suvereniteta. Deportirani 1944. pod Stalinom, vratili su se tek krajem 1980-ih, a danas čine oko 15% stanovništva Krima. Refat Čubarov, predsjednik Medžlisa Krimskih Tatara, naglasio je da je "Krim domovina Krimskih Tatara i neodvojivi dio Ukrajine". Predaja Krima bila bi izdaja ne samo Ukrajinaca, već i ovog naroda koji se desetljećima borio za svoja prava.
Zelenskog dodatno ograničavaju međunarodni principi. Ruska aneksija Krima 2014. nije priznata od strane UN-a, a Međunarodni kazneni sud označio ju je kao "trajuću okupaciju". BBC napominje da bi priznanje Krima kao dijela Rusije od strane SAD-a, kako sugeriraju Trumpovi prijedlozi, narušilo temelje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Takav presedan zabrinjava zemlje poput Rumunjske, koje dijele crnomorsku obalu, jer bi mogao potaknuti daljnje teritorijalne pretenzije. Zelenski se oslanja na "Krimsku deklaraciju" iz 2018., koju je potpisao tadašnji američki državni tajnik Mike Pompeo, obećavajući podršku Ukrajini dok se ne obnovi njen teritorijalni integritet.
Osim ustavnih i međunarodnih ograničenja, Zelenski se suočava s ogromnim unutarnjim pritiskom. Predaja Krima bila bi politički samoubilačka, jer većina Ukrajinaca smatra borbu za Krim pitanjem nacionalnog ponosa. BBC podsjeća da je Rusija 2014. organizirala referendum na Krimu, koji je međunarodna zajednica odbacila kao lažiran. Prihvaćanje tog ishoda sada značilo bi legitimizaciju nezakonite aneksije, što bi izazvalo bijes među Ukrajincima i oslabilo Zelenskog u trenutku kada jedinstvo zemlje ovisi o otporu ruskoj agresiji.
Po tko zna koji put. Jedini dokument koji je pravo valjan, a potpisali su da Ukraina, VB, SAD i rusija je Budimpeštanski memorandum. Tamo svi priznaju Ukrainu sa svim danas okupiranim regijama zemlje pa i Krim. Kao takva je priznata i u UN. I ne samo to. Rusije se obvezala da je nikad neće napast isto kao i drugi. Neke si svatko to pročita i inda će svima biti sve jasnije. a to čiji je Krim bio prije 50,100, 200, 500 god. nije bitno.