Unatoč ozbiljnim upozorenjima da bi Bliski istok mogao skliznuti u potpuni kaos i kataklizmu, Izrael, predvođen odlučnim i nepopustljivim Benjaminom Netanyahuom, ustrojen je da vojno udari na Iran. Prema informacijama koje prenosi New York Times, a pozivajući se na američke i europske dužnosnike, izraelske pripreme za napad već su u poodmakloj fazi. Sve upućuje na to da je Izrael spreman djelovati – i to odmah. Eskalacija prijeti da dodatno rasplamsa već zapaljivu regiju te ugrozi ionako krhke diplomatske pokušaje administracije Donalda Trumpa da zaustavi iranski nuklearni program i spriječi širi sukob. Nije jasno koliko bi opsežan bio napad koji se priprema, no jasno je da Netanyahu već mjesecima pritišće Trumpovu administraciju da iskoristi trenutak koji Tel Aviv vidi kao povijesni trenutak za napad.
Američki predsjednik Donald Trump nije ostao nijem. Komentirao je sigurnosna upozorenja i otkrio da Sjedinjene Države poduzimaju ozbiljne mjere – diplomatsko osoblje se premješta, a vojna pripravnost podignuta je na maksimum. "Premještaju se jer bi to moglo biti opasno mjesto", rekao je Trump novinarima, aludirajući na eksplozivnu situaciju u regiji. Jasno je poručio: Iran ne smije posjedovati nuklearno oružje. Ova izjava dodatno potvrđuje da je SAD spreman stati uz Izrael, čak i ako to znači ulazak u novu, potencijalno katastrofalnu vojnu avanturu.
Američki State Department je službeno naredio povlačenje nebitnog osoblja američke vlade iz regije. Washington Post je izvijestio da su američke vojne baze i veleposlanstva diljem Bliskog istoka stavljeni u izvanredno stanje. Prema američkim i iračkim izvorima, priprema se djelomična evakuacija američkog veleposlanstva u Iraku, a obiteljima američkih vojnika dano je zeleno svjetlo za napuštanje osjetljivih područja zbog naglo povećanih sigurnosnih prijetnji.
U jeku ovih događaja, gotovo neopaženo prolazi činjenica da je za nedjelju u Omanu bio zakazan šesti krug izravnih pregovora između američkog pregovarača Stevea Witkoffa i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija. Iako su tehnički timovi bili spremni, izvori bliski organizatorima sve češće spominju mogućnost da do razgovora uopće ne dođe. Situacija na terenu, rastuće tenzije i realna prijetnja od izbijanja vojnog sukoba gotovo su izbrisale prostor za diplomaciju. I tako Bliski istok ponovno klizi prema ponoru, a svijet promatra kako se dvije najratobornije strane približavaju točki bez povratka. Uloga Sjedinjenih Država, koje balansiraju između potpore savezniku i izbjegavanja direktnog rata, mogla bi biti presudna. No, ako Izrael doista krene u napad , kako sve više izvora sugerira, šanse za diplomatski rasplet drastično će se smanjiti, a regija bi mogla ući u novu eru razaranja i nestabilnosti.
Iako Europi odgovara slabljenje islamističkih država, posebno tako radikalne kao Iran, ipak napad Izraela nije nešto što bi ja pozdravio. Naime, u ratu pogibaju djeca, žene, nedužni i miroljubivi ljudi. To uvijek treba naglasiti, kada se priča o bilo kojem ratu. Da bi svijet odahnuo na reformu islama i sekularizaciju svih islamskih društava, od spomenutog Irana do Turske i razno-raznih pješčanih kneževina, itekako bi!!! To će se možda dogoditi uz pomoć biča zvanog Izrael, a možda i neće. U ratu je sigurno samo da nema pobjednika i da uvijek pogine puno nedužnih ljudi. Da je islam vrlo radikalna vjera, nespojiva sa zapadnjačkim liberalizmom, i to je također istina.