S obzirom na to kako se puni proračun, te ako se ništa ne promijeni na
rashodnoj strani, država će ove godine biti kratka za 10,4 milijarde
kuna. U Ministarstvu financija procjenjuju da je oštar rebalans
proračuna točka koja će presuditi u daljnjem raspletu krize.
Plaće na udaru
– Mi smo i dalje protiv toga da se poziva upomoć MMF, ali ako ne
uspijemo sami smanjiti rashode, to se neće moći izbjeći, a Fond će
rezati sve stavke – procjenjuje izvor iz Ministarstva financija.
Državni financijaši ne žele dirati u mirovine, ne može se značajnije
zadrijeti ni u proračun zdravstva, no rashodi za povećanje plaća od 6
posto po kolektivnom ugovoru doći će u pitanje već samim tim što se
proračun puni slabije od plana. Država u vrijeme isplata plaća svakog
mjeseca posuđuje od banaka nekoliko milijardi kuna, ali “sada se ne
može dobiti kratkoročni kredit na 10 dana”, kažu u Ministarstvu
financija.
Na čemu uštedjeti desetak milijardi kuna? Deficit je prvobitno planiran
na 2,4 milijarde kuna. Oko 2,1 milijardu ušteda ministarstva su
pronašla već dosad. Još 1,8 milijardi kuna ušteda traži se naknadno po
ministarstvima. No uza sve to, nedostaje još oko 4 milijarde kuna.
Nakon analize, čini se da sve ipak ide prema zamrzavanju plaća u javnom
sektoru, tj. prema tome da Vlada izađe iz kolektivnog ugovora koji u
ovoj godini osigurava 6-postotni rast plaća.
Kako je dio povećanih plaća već isplaćen, a otkazivanje kolektivnog
ugovora traje tri mjeseca, na plaćama se može uštedjeti od 1,3 do 1,7
milijardi kuna, ovisno o tome kad bi se krenulo u uštede. No, sindikati
već prijete. – Vlada može zamrznuti plaće, ali radnici će to naplatiti
s kamatama! – poručila je Spomenka Abverške, potpredsjednica SSSH-a,
nakon sastanka s predsjednikom Mesićem U Ministarstvu financija
procjenjuju da bi i nakon još nekih drugih ušteda nepokriveno moglo
ostati oko milijardu kuna, te da bi za toliko povećan deficit i dalje
bio ispod 1,5 posto BDP-a. Takvo kresawnje rashoda bila bi ohrabrujuća
poruka stranim investitorima jer se država sprema u svibnju plasirati
obveznice na vanjskom tržištu.
Subvencije ostaju
Povećanje prihoda većim i novim trošarinama ne dolazi u obzir, kažu u
Ministarstvu financija, jer bi potrošnja još više pala. U vrijeme kad
tvrtke traže veću pomoć od države, izlaz nije ni u rezanju subvencija.
Jedna mirovina i jedna plaća manje
Proteklih deset godina u Hrvatskoj je bila strahovita ekspanzija plaća, socijalnih izdataka i mirovina, što je sve pridonijelo povećanju zaduženosti zemlje. Rebalans proračuna neće moći proći bez smanjenja plaća i mirovina, komentar je ekonomista Đure Njavre. – Ne može se predvidjeti koliko će kriza trajati i jedino što odgovorna vlada može u ovim okolnostima učiniti jest da prati što se događa i prilagođava se okolnostima – kaže Njavro. Taj ekonomist ne bi sugerirao Vladi da štedi na investicijama, ali zbog njih država ne smije u novi dug, nego mora pronaći nov način financiranja kapitalnih investicija. Lako je moguće da će umirovljenici ove godine ostati bez jedne mirovine, na koju mjesečno odlazi 2,8 milijardi kuna, a radnici bez jedne plaće. – Važno je da se teret korektno rasporedi, o čemu bi trebalo postići suglasje Vlade, sindikata, poslodavaca i predstavnika umirovljenika – kaže Njavro. Sugerira Vladi da odgodi odluku o ukidanju carina s EU, što proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. (Lj. G.)