U priopćenju ureda za tisak Svete Stolice o razgovoru pape Franje i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kaže se kako se razgovaralo i o radu mješovite komisije hrvatskih i srpskih stručnjaka na zajedničkoj ponovnoj analizi lika blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Kada se, osim uobičajenih fraza o srdačnim razgovorima i dobrim odnosima između Svete Stolice i Hrvatske i o pozitivnom prilogu Crkve životu zemlje, doda kako se razgovaralo o nekoj konkretnoj temi, a u ovom slučaju o kanonizaciji kardinala Stepinca, to znači da se bliži trenutak javne objave papina mišljenja. I vatikanska priopćenja sadrže neizrečene, ali shvatljive poruke.
Dakle, u priopćenju se kaže kako se razgovaralo o radu mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) “radi zajedničkog ponovnog tumačenja lika blaženog kardinala Alojzija Stepinca”. Dvije se osnovne stvari mogu razabrati iz te rečenice. Prvo, da se htjelo doći do zajedničkog mišljenja o Stepincu i, drugo, da se možda našao neki kompromis. Taj kompromis može biti različit, od toga da SPC kaže “idite dalje sa svojim kanonizacijom, ali mi ostajemo pri našoj ocjeni Stepinca”, ili da se kaže kako je Stepinac bio žrtvom komunističkog režima, ali u vrijeme NDH nije učinio dovoljno za nehrvatske narode, pa do toga da nema nikakvog zajedničkog “tumačenja Stepinčeva djelovanja”, ali će ga Katolička crkva ipak proglasiti svecem.
Papa bira trenutak
U svakom slučaju, papa Franjo će prije nego bude javno obznanio svoje mišljenje o radu mješovite hrvatsko-srpske komisije o njemu, osim hrvatskih biskupa, obavijestiti i SPC. To je sasvim normalno budući da su i oni sudjelovali u njezinu radu.
Plenković je novinarima kazao kako je stekao dojam da je odluka o kanonizaciji blizu te kako je ponovio poziv svojih prethodnika papi Franji da pohodi Hrvatsku. I glede papina pohoda Hrvatskoj kaže kako je “stekao dojam da bi se to moglo dogoditi uskoro, a na papi Franji je da odabere najprimjereniji trenutak za to”. Bilo bi, dakako, odlično kada bi papa Franjo došao u Hrvatsku proglasiti kardinala Stepinca svecem.
U priopćenju Svete Stolice još se kaže kako su razmijenjena i druga mišljenja od zajedničkog interesa kao što su “budućnost europskog projekta”, te o regionalnim pitanjima “s posebnom pažnjom na stanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”. Dakle, Svetoj Stolici važno je i ono što se događa u BiH, a posebno hrvatskom narodu.
Razgovor s biskupima
Plenković je razgovarao i s državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom, koji je najavio svoj posjet Zagrebu od 29. do 31. listopada ove godine. Parolin će 30. listopada blagosloviti Veliku dvoranu (Aula Magna) Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te održati Lectio magistralis. Taj govor je važan, kao i njegovi susreti s hrvatskim biskupima. Postoji mogućnost i da se tih dana dozna nešto više o mogućem posjetu Franje Hrvatskoj.
Je li tijekom razgovora u Vatikanu, pitao sam Plenkovića, bilo govora o hrvatsko-slovenskom pograničnom sporu u Savudrijskoj vali, budući da su slovenski premijer i predsjednik tim pitanjem opsjedali vatikansku diplomaciju. Plenković je odgovorio kako nije on, već Parolin postavio to pitanje i sa zanimanjem čuo hrvatsko stajalište. Vatikan ne želi svađe između dvije države koje je priznao istoga dana i prije država EU. A Plenković je naglasio kako hrvatska strana želi da se taj bilateralni spor što prije riješi.
U svakom slučaju, Plenkovićev posjet Vatikanu bio je više nego koristan i ni u kojem slučaju nije nalikovao na one prečeste odlaske papi na slikanje i rukoljube.
Mješovita komisija hrvatskih i srpskih stručnjaka? Da li mi možemo nešto sami napraviti i da nam nisu u sve odluke države uključeni srbi? Takvi stručnjaci su vjerojatno rehabilitirati đenerala Dražu Mihajlovića.