Pornografija na internetu, ma koliko prisutna i raširena bila, još uvijek predstavlja svojevrstan tabu, bar vezano uz javne rasprave na području Hrvatske i okolnih zemalja. Situacija se ipak mijenja, a internet-pornografija, njezini utjecaji u društvu, navike i psihologija korisnika sada postaju i predmet znanstvenih istraživanja.
Milica Vučurović, beogradska antropologinja i voditeljica znanstveno-istraživačke knjižnice Instituta za javno zdravlje Srbije, obranila je svoju doktorsku disertaciju na temu internet-pornografije čime je postala neprijeporni znanstveni autoritet na ovome polju. U svrhu pripreme svog djela, dr. Vučurović punih je pet godina pratila komentare korisnika, kategorije, tagove i popularnost videosnimki. Obrađivala je u to vrijeme više od 400 pornografskih sajtova i više od 6000 tagova, a broj videoisječaka koje je pregledala broji se u desecima tisuća.
– Krajnji cilj moje disertacije bio je da istraživanje pomogne u borbi protiv pedofilije, da shvatim pornografiju kao masovni, ali ne i dovoljno istraženi fenomen, odnosno kao kulturu čije običaje čovječanstvo svakog dana sve više usvaja bez da išta o njoj znamo – kaže dr. M. Vučurović.
Pornografija na internetu je biznis. I to veliki biznis. Iako statistički podaci medijskih kuća i agencija navode da je u proteklih desetak godina došlo do golemog pada zarade pornografske industrije, i to ponajprije zbog lake dostupnosti besplatnih videosnimki na internetu, ali i zastarijevanja DVD-a kao tehnologije, na ovom se polju i dalje obrće velik novac.
U SAD-u je procijenjena zarada pornoindustrije na godišnjoj razini oko 13 milijardi dolara. No to je tek vrh ledenog brijega. U Japanu “pornići” i prateća industrija godišnje uprihode oko 20 milijardi dolara, u Južnoj Koreji oko 25. U relativno konzervativnoj Kini zarada je više od 27 milijardi dolara.
– Globalno pornografska industrija zaradi više od sto milijardi dolara, što je više nego što zarade Google, Microsoft i Apple. I to zajedno – smatra ova antropologinja koja se posvetila istraživanju porno industrije.
Kao što raste u svom opsegu, pornografija se mijenja i trendovi i želje prosječnih gledatelja danas nisu isti kao prije deset, 20 ili 50 godina. Dok je 70-ih pornografija išla ukorak sa seksualnom revolucijom, redatelji su bili uvjereni da će pornići zauzeti ravnopravno mjesto na filmskoj sceni s hollywoodskim blockbusterima. U to vrijeme snimani su filmovi poput “Debbie does Dallas” ili “Duboko grlo”, dugometražni filmovi “s radnjom”. Tada su nastale i stvarne zvijezde pornoindustrije, poput Tracy Lords, Johna Holmesa ili Rona Jeremyja. Tu je i Cicciolina koja je desetak godina poslije ostvarila i političku karijeru kao zastupnica u talijanskom parlamentu.
Devedesete godine donose preokret u trendovima. Postalo je jasno da pornići nikada neće steći isti status kao “Engleski pacijent” ili “Titanic” te da Američka akademija filmskih umjetnosti zasigurno neće uvesti kategoriju Oscara za porniće. U to vrijeme počinje pretjerivanje u plastičnim operacijama, intenzitetu scena... Svima je postalo jasno da pornoindustrija nije umjetnost, nego ozbiljan posao, a pornićima se, ili bar njihovu stilu, približava i svjetska estrada, ali i marketing koji sve češće počinje izbacivati lascivne reklame. Kamionske gume prodavale su polugole misice, sladoled su lizale polugole glumice. Pa i na našim prostorima danas malo tko pamti reklamu za Šavrićev namještaj, ali svi stariji od 40 s nostalgijom se prisjećaju reklame za Pipi Ane Sasso i njezine mokre bijele majice.
Što vole žene
Danas je situacija otišla korak dalje. Više nema trendova, nudi se sve i svašta, a pornići su na internetu posloženi po kategorijama, baš kao proizvodi na policama trgovina.
– Više se čovjek ne pita “volim li ja to”, nego “što me sada svrbi, što me sada zanima, u ovome trenutku”. Nakon toga jednostavno izabere kategoriju koju želi i dobije stotine naslova. Došlo je do određene zasićenosti pa je sada česta i potražnja za nečim posebnim i ekskluzivnim kao što su realne, amaterske snimke, prirodne grudi, tinejdžeri, mlade majke i slično. Ipak, zajednički je nazivnik svih tih sadržaja i konzumenata neki oblik nasilja i agresije – tvrdi dr. Vučurović.
– Policija hvata pedofile, a s druge strane danas je društveno potpuno prihvatljivo izražavanje seksualne uzbuđenosti prema silovanju djevojčica u pojedinim hentai sadržajima, u japanskoj animiranoj pornografiji – kaže mlada stručnjakinja koja je vjerojatno najbolji poznavatelj pornografije na području ovog dijela Europe.
Pri pripremi svoje doktorske disertacije Vučurovićeva je, sasvim razumljivo, dio istraživanja posvetila i navikama gledatelja pornofilmova iz zemalja regije, među ostalim i iz Hrvatske. Među našim ljubiteljima pornića eksplicitno nasilje nije na prvom mjestu, nego su tu prilično raznolike seksualne fantazije. Pojednostavljeno, gledatelji s ovih prostora “pale se” na učiteljice i medicinske sestre, dok su posebno omiljeni i pornići s analnim seksom. Nasilje i agresija prožima oko 88 posto ovih sadržaja. Razlika kod gledatelja u Srbiji i Hrvatskoj je u podjeli osobnih trendova. Dok korisnici koji se identificiraju sa zapadnom Europom češće traže mršavice, gledatelji okrenuti istoku, pornorusofili više vole žene bujnih oblina. U Srbiji i BiH definitivno više vole obline nego u Hrvatskoj, a razlika među državama vidi se i na estradi i po kilogramima ugrađenog silikona u poprsja pjevačica iz pojedinih zemalja.
Poznata je i spolna demografija gledatelja pornosadržaja na internetu. Prema podacima koje je dr. Vučurović prikupila, omjer muškaraca i žena ljubitelja pornografije je 5 naprema 1. Razlika je doduše u žanrovima.
– Žene vole gay pornografiju, igrane gay pornografske filmove, ali i japanske animirane gay porniće u kojima odrasli nalikuju na dječake. Također, vole i posebne za žene stvorene kategorije poput realnog ili romantičnog seksa te CFNM snimke u kojima su žene odjevene, a muškarci goli. U svakom slučaju, procjenjuje se da oko 68 posto muškaraca i 18 posto žena bar jednom tjedno pogleda pornografiju na internetu – napominje dr. Vučurović.
Zarada glumaca
Kako je pornografija velika, globalna industrija, ni najmanje ne začuđuje da su i zarade na ovom polju relativno visoke. A gdje ima i zarade, ima i ljudi iz ovih krajeva. Vjerojatno ni ne znate da je dio glumica i glumaca koje možete vidjeti u pornićima na internetu iz Hrvatske, Srbije, BiH, Slovenije... Prosječna zarada za jednu bolju glumicu u pornićima iznosi između 50 i 100 tisuća američkih dolara na godinu. Za taj novac godišnje se prosječno snimi stotinjak scena, a zarada ovisi o samoj “radnji”. Tako za lezbijske scene glumice dobivaju po 800 dolara, tisuću dolara za scenu s muškarcem, a nakon toga cijene idu gore. Za scenu analnog seksa glumica dobije 1200 dolara, za dvostruku penetraciju više od 1500, dok za dvostruku analnu penetraciju na račun “sjeda” i više od 4000 dolara. Među glumicama koje dolaze iz Hrvatske su Alexa Wild i Tina Blake, iz Srbije su Stoya Doll ili Vasa Nestorović, mladić koji je popularan u gay produkcijama. Ipak, najviše glumica i glumaca dolazi iz Mađarske, Češke i Njemačke.
Unatoč velikim zaradama i dobroj, kvalitetnoj produkciji u današnjim pornićima, na ovim su prostorima još uvijek najpopularnije amaterske snimke oko kojih se povremeno diže prašina.
– Sjetite se Kozjaka o kojemu su svi govorili. Naivna djevojka očito skromnih intelektualnih mogućnosti bila je uvjerena da statira i sudjeluje u pornofilmu koji se, kako su tvrdili, nigdje neće prikazivati. A danas se više ne zna što se s njom dogodilo, postoji urbana legenda da se ubila. Na žalost, srednjoškolci će se smijati gledajući i tražeći nešto groteskno u ovom filmu, ali poslije nekoliko godina gledanja primjera ovakvog nasilja počet će osjećati seksualno zadovoljstvo naučeno uvjetnim refleksom – drži Vučurovićeva.
Od svih amaterskih snimki ipak su najpoznatije one u kojima se pojavljuju poznate i slavne osobe. Pored globalno poznate Pamele Anderson i Tommyja Leeja, na području Hrvatske i okolnih zemalja najveću pozornost privukle su snimke Severine, ali i Suzane Mančić, nekadašnje loto djevojke čija su dva pornića uveseljavala posjetitelje internetskih pornostranica iz ovog dijela Europe. Posljedice ovih pornića koji su “procurili” drugačije su od slučaja do slučaja. Suzana Mančić baš se i nije okoristila ovom aferom. Relativno je brzo sišla s naslovnih stranica i svoju “pornopopularnost” i nije previše kapitalizirala. Sa Severinom je bilo nešto drugačije.
– Severina je bila prva i uspjelo joj je. Sada je dovoljno da snimi neku reklamu u kojoj uz mazne zvuke zagrize sladoled i reklama će zajamčeno biti uspješna – kaže dr. Vučurović. Napominje da je pornografija sveprisutna, puno prisutnija nego ikada prije, a većina ljudi gleda pornografiju ili je čak i odraslo uz nju. No posljedice ovakvog načina života još uvijek se, na žalost, ne znaju.
>> Djevojčica (12) ubila se nakon što su je roditelji ulovili kako gleda pornografiju
a na što se srbi pale, nije valjda na koze i magarice