Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 195
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
LOKALNI IZBORI

Do 16 sati na izbore izašlo 32,99 posto birača, najviše u Gospiću

izbori,glasovanje,zagreb,portal (1)
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/13
19.05.2013.
u 08:00

Najveća je izlaznost zabilježena u Ličko-senjskoj (39,40%), a najmanja u Primorsko-goranskoj županiji (29,39%)

Do 16 sati na lokalne izbore izašlo je 1.184.813 birača, to jest 32,99 posto ukupnog biračkog tijela, izvijestio je DIP. Najveća je izlaznost zabilježena u Ličko-senjskoj (39,40%), a najmanja u Primorsko-goranskoj županiji (29,39%). Što se gradova tiče, najveći je odaziv bio u Gospiću (40,27%), a najmanji u Rijeci (22,17%). Zagreb se s 30,81 posto nalazi u sredini ljestvice.

Do 11 sati odaziv 13,55 posto

Do 11 sati u Hrvatskoj je na biračkim mjestima glasovalo ukupno 478.353 birača što je 13,55 posto. Najmanje birača izašlo je Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj (10% birača), a najviše u Varaždinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (15,5% birača).

Najveći postotak birača birališta je posjetio u Sisku (15,76 %), a najmanji u Bjelovaru ( 8,11%). Iznad 14 posto birača glasovalo je u Vukovaru, Varaždinu, Gospiću, Osijeku i Šibeniku, a ispod 10 posto izlaznosti bilježe još Rijeka i Koprivnica.

Na prošlim se lokalnim izborima, 2009. godine do 11 sati odazvalo 13,73 posto birača, ali postotak izlaznosti birača nije relevantan s obzirom da je ukupan broj birača tada bio 4,084.981, a danas ih je 3,758.638. Osim toga, podaci o izlaznosti birača prije četiri godine temeljili su se na podacima pristiglim iz 89,21 biračkog mjesta s kojeg su dojavljeni podaci, dok se današnji podaci DIP-a temelje na podacima pristiglim iz 94,12 posto biračkih mjesta. Za usporedbu je dakle relevantniji apsolutni broj izašlih birača, danas 478.353 birača, a prije četiri godine 486.123 birača, 7770 birača više. Prema tome, danas se do 11 sati odazvalo 1,5 posto birača manje nego 2009.

U Zagrebu je izašlo 86.134 birača do 11 sati što je 15.500 birača više (21,8 posto) nego prije četiri godine. Za 1012 ih je više (8 posto) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13.206 danas), 1375 više (6,6 posto) u Vukovarsko-srijemskoj (21.978), 321 više (2 posto) u Šibensko-kninskoj (14.707), 389 (2 posto) u Zadarskoj (19.623), 566 (3 posto) u Brodsko-posavskoj (17.227), 1286 (17 posto) u Požeško-slavonskoj (8649), 4642 (18 posto) u Primorsko-goranskoj (30.289) i 736 više (2 posto) u Zagrebačkoj županiji (32897 danas).

U ostalim županijama odaziv je manji nego prije četiri godine. Osobito u Sisačko-moslavačkoj županiji za 10.828 ili 32,6 posto manje (22.300 danas), Varaždinskoj za 6173 ili 21,6 posto (22.381), za 4238 ili 30,9 posto u Koprivničko-križevačkoj (9457), za 3427 ili 24,6 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj (10.470), za 3016 ili 20 posto u Međimurskoj (11.971), za 1540 ili 18 posto u Ličko-senjskoj (6908), za 2767 ili 21,8 posto u Virovitičko-podravskoj (9893), za 3675 ili 7 posto u Splitsko-dalmatinskoj (48.176), za 3546 ili 12 posto u Istarskoj (25.576), za 2219 ili 12 posto u Karlovačkoj (22.381), za 1326 ili 9 posto u Krapinsko-zagorskoj (13.552) i za 997 manje ili 2,6 posto u Osječkoj-baranjskoj županiji (36.561).

Danas od sedam ujutro pa do 19 sati, kada će birališta biti zatvorena, svoje biračko pravo moći će iskoristiti 3,758.638 građana, koliko trenutačno broji popis birača. Građani će danas birati 20 novih (ili starih) župana, gradonačelnika Zagreba, 128 gradonačelnika i 427 načelnika općina, kao i zastupnike u svojim predstavničkim tijelima – gradskim i općinskim vijećima, županijskim skupštinama i zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

>> Kupovali glasova za 200 do 400 kn, a za dokaz traže fotku na mobitelu

Bez većih incidenata

Prema dojavama promatrača GONG-a i građana izborno jutro do 10:30 sati uglavnom prolazi s manjim brojem kršenja izbornog procesa. Očita je nedovoljna educiranost biračkih odbora (Split) i nekih izbornih povjerenstava (Orebić, Šibenik) što je vidljivo iz nesnalaženja u novim pravilima provedbe lokalnih izbora, neosiguravanja tajnosti glasanja, isticanja vjerskih obilježja na biračkim mjestima te nepriznavanja službenih promatračkih iskaznica.

Politika vrlo poželjno zanimanje

Pred biračima nije lagan posao jer se na lokalnim izborima, na svim razinama, ukupno natječe čak 56.558 kandidata i kandidatkinja. Muškaraca je puno više nego žena – 71,76 naspram 28,24 posto. Golem broj kandidata očit je znak da se u vremenima velike gospodarske krize profesionalno bavljenje politikom čini kao vrlo poželjan bijeg od surove zakonitosti koja vlada na hrvatskom tržištu rada.

Uostalom, na prošlim lokalnim izborima 2009. godine natjecao se 71 kandidat za župana, ove je godine 100 kandidata. Na prošlim izborima su 482 osobe poželjele postati gradonačelnicima, a ove godine čak 563 žele isto.

Tijekom jučerašnjeg, prvog dana izborne šutnje, GONG nije zaprimio dojave o drastičnim kršenjima te zakonske odredbe. Ali, primjedaba je kao i uvijek dosad bilo – kandidati su izbornu šutnju najčešće kršili slanjem SMS-ova (Zagreb, Đakovo, Koprivnica i Slavonski Brod) u kojima građane pozivaju da im na izborima poklone svoj glas, zatim telefonskim pozivima (Zagreb, Požega), slanjem e-mailova (Split), lijepljenjem plakata kandidata (Zagreb, Opuzen, Zaprešić), prisutnošću kandidata na javnim događajima (Požega i Vinkovci)...

Što misli o institutu izborne šutnje te treba li ga možda i ukinuti, pitali smo izvršnog direktora GONG-a Dragana Zelića.

– Izborna šutnja može se smatrati zastarjelim institutom s obzirom na sveprisutnost elektroničkih medija i veliki utjecaj i doseg Facebooka i drugih društvenih mreža. Stoga bi se trebalo razmisliti o ukidanju izborne šutnje u medijskom smislu, ali i dalje bi trebalo zadržati taj institut u onom dijelu koji kandidatima zabranjuje da biračima na dan izbora kucaju na vrata, da ih nagovaraju, pa čak i ucjenjuju jer je to zaista uznemiravanje birača – kaže Zelić. O institutu izborne šutnje i elektroničkim medijima slično misli i politički analitičar Davor Gjenero.

Zabrana predizbornih anketa

– U doba elektroničkih medija taj je institut irelevantan. Jer kada na bilo kojem internetskom portalu vidimo vijest o nekom kandidatu, potpuno nam je svejedno je li taj tekst objavljen za izborne šutnje ili dan prije. Ali od eventualne redefinicije izborne šutnje puno važnijim smatram donošenje zakona koji bi zabranjivao objavljivanje istraživanja javnog mnijenja u tjednu prije izbora jer njihovi rezultati biračima sugeriraju oportunističko glasovanje, da ne glasuju za svoj prvi izbor, nego da realno sagledaju šanse kandidata – smatra Davor Gjenero.

>>GONG: Predizborna subota uglavnom je - šutljiva!

>>Sve o lokalnim izborima pratite u našem specijalu

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije