Već drugu godinu Dan neovisnosti, proglašen s namjerom da bude glavni državni praznik, prolazi u svojevrsnoj konspirativnosti. Na ulicama glavnog grada jučer se gotovo ni po čemu nije moglo zaključiti da Hrvati nešto slave jer se, osim polaganja vijenaca na grobove i obilježja, koja dužnosnici i inače prigodno obilaze za različitih vjerskih i državnih blagdana, nije događalo gotovo ništa. Čak je i premijer Račan priredio svečani prijam dan prije, 7. listopada, na obljetnicu raketiranja Banskih dvora. Za Librina zastupnika Ivu Škrabala, inicijatora ideje da se dotadašnji glavni praznik Dan državnosti 30. svibnja, kojim se obilježavalo konstituiranje prvog višestranačkog Sabora, zamijeni 8. listopada kad je parlament jednoglasno raskinuo državno-pravne sveze s Jugoslavijom, međutim jučerašnji je datum pravi rođendan Republike Hrvatske.
Žao mu je, kaže, što je još uvijek nekako anoniman.
- Predlagao sam da tadašnji Dan državnosti ne bude neradni dan, već da bude spomen-dan i dalje vezan za 30. svibnja. Međutim, amandmanom Mate Arlovića uveden je novi Dan državnosti, kojim se 25. lipnja obilježava prihvaćanje Deklaracije o neovisnosti. Uz Arlovićev amandman stajala je primjedba da će SDP biti protiv moga prijedloga ako ja ne prihvatim njihov. Tako danas imamo dva ravnopravna praznika, no lipanjski su ljudi bolje prihvatili, a proslave su bolje organizirne. Međutim, pravi je praznik naše države 8. listopada kad je Deklaracija o neovisnosti stupila na snagu i kad smo postali samostalnom državom. Treba se, dakle, slaviti dan kad se dijete rodilo, a ne kad je začeto - pomalo je ironičan Škrabalo. Dio odgovornosti za to što je Dan neovisnosti i ove godine obilježen vrlo samozatajno Škrabalo vidi u vlasti i u medijima. I jedni i drugi odgovorni su, smatra Škrabalo, za detaljno i pravodobno informiranje građana i za stvaranje atmosfere koja priliči veličini datuma koji se obilježava.
Otvori KEKS Pay
