Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“

Nakon 15 godina na čelu najvećeg istarskog grada Pule Boris Miletić privodi kraju svoj četvrti gradonačelnički mandat - bio je to povod za razgovor sa svestranim pulskim gradonačelnikom na odlasku, koji je kao 30-godišnjak na tu odgovornu dužnost stupio 2006. godine.
13. travnja 2021. u 14:12 17220 prikaza
Boris Miletić
Foto: Grad Pula
Pogledajte galeriju 1/3

Iza njega su brojni realizirani projekti, a radišni Miletić otkriva nam u kratkom rezimeu presjek dosadašnjeg rada.

Grad se posljednjih 15 godina vidljivo promijenio. Koliko ste se promijenili Vi?
To će bolje znati ljudi oko mene, ali ne bih rekao da sam se puno promijenio. Stekao sam veliko iskustvo, to sigurno. I na neke stvari danas gledam drugačije, ali tada sam imao ogroman entuzijazam i mislim da je Puli trebalo jer sam se takav, mlad, uhvatio u koštac s nekim stvarima kojima se nitko nije htio baviti. Recimo, riješili smo pitanje kanalizacije i očistili naš zaljev što je svima prije mene bila noćna mora. Ali ja sam znao da ako to ne napravimo, nema šanse da Pula zaista iskorači. To je bila neka nulta točka preokreta. I nakon toga Pula se zaista počela pretvarati u ovo što je danas.

Kad ste kao tridesetogodišnjak postali gradonačelnik, jeste li se pitali: „Mogu li ja to?“
Bez obzira što sam uvijek samokritičan, da nisam bio siguran da mogu, ne bih se ni kandidirao. Ušao sam dušom i srcem u to. Htio sam zaista nešto napraviti za svoj grad, imao sam i prilično jasnu ideju što želim. Sad kad gledam unazad, stvarno sam sretan jer vidim da se Pula promijenila na bolje.

Profesionalno i osobno sazrijevali ste obnašanjem iznimno odgovorne dužnosti. Javna provjera Vašeg rada (ali i privatnog  života) odvijala se svakodnevno  i uz pohvale išle su i pokude i objede. Kako ste se nosili s tim?
To ide uz taj posao. Mi smo javne osobe, naš je posao da budemo servis. Normalno je da će se nekim sviđati što i kako radimo, a nekima i neće. Dobra konstruktivna kritika je uvijek dobrodošla, to nas tjera naprijed, da budemo bolji. Toga mora biti. Problem u našem javnom prostoru je kultura ili nekultura hejtanja, destrukcije pa i nasilja. To je jako loše. Mislim da je razina javne rasprave u Hrvatskoj na ekstremno niskoj razini.

Jedna stvar koja me frustrirala cijelo vrijeme je što sam naučio sam da su nama na lokalnoj razini oko mnogih stvari vezane ruke. Sustav je tako postavljen da i za najmanji projekt moramo čekati suglasnost ili pečat iz Zagreba. Zato toliko inzistiramo na decentralizaciji. Sto posto sam siguran da bi otišli još tri koraka dalje i bili još jači da sami možemo rješavati neke stvari.

Grad Pula | Autor : Danijel Bartolić Foto: Danijel Bartolić

Bio i gradonačelnik, teško da jedan čovjek može sve sam. Koliko je za ovaj posao i poziv važan uigrani tim bliskih suradnika i razumijevanje obitelji?
Kvalitetan i brz tim, inovativnosti i entuzijazam. To su te karakteristike koje čine razliku. Gradonačelnik daje smjer i tempo rada gradske uprave, ali to je nedovoljno ako nemate ljude koji predlažu, koji realiziraju i koji su s vama  u svemu. Što se tiče moje obitelji, oni su stvarno ponijeli ogroman teret mog posla. Morali su, na žalost, slušati i čitati stvari koje nitko svojima ne bi priuštio. I to mi je možda bio najteži dio mandata. Stvarno sam im beskrajno zahvalan na razumijevanju i podršci.

Što biste istaknuli kao svoj najvažniji projekt u ovom mandatu koji je zadnjih godinu dana bio izazovan zbog pandemije?
Napravili smo jako puno toga, baš puno. Sad smo radili rekapitulaciju, za kraj mandata i bilo se teško svega i sjetiti. Ali ako bih morao baš nešto izdvojiti, onda bi to bila izgradnja nove Opće bolnice u Puli. Za tu smo se bolnicu borili više od 15 godina, lobirali kod raznih vlada i bezbroj ureda te smo, u konačnici, uspjeli osigurati našem gradu najmoderniju bolnicu u zemlji. U realizaciju tog financijski zahtjevnog projekta bili su uključeni brojni akteri, počevši od Europske unije, Vlade Republike Hrvatske, Istarske županije, Grada Pule te svih istarskih gradova. U kontektsu pandemije, ne mogu niti zamisliti što bi bez takve bolnice.

Ovim projektom, Pula i Istra nisu dobile samo suvremenu zgradu, već   unaprjeđenu zdravstvenu zaštitu. Svi znamo da je nova zgrada bitna, ali ljudi su najbitniji! Siguran sam da neće biti problema s pronalaskom medicinskog osoblja jer bolnica će, s uvjetima koji su na zaista svjetskom nivou, sigurno privlačiti najkvalitetnije kadrove.

Prije 15 godina krenuli ste u potpunu obnovu gradske infrastrukture. Svjesno ste ušli u težak poduhvat, no danas je Pula riješila većinu svojih temeljnih problema – plinofikacija, vodovodna mreža, kanalizacija i odvodnja, promet....jeste li sve u svemu zadovoljni rezultatom?
Pa to ima veze s tim zašto čovjek ulazi u politiku, zašto se time bavi. Kao što sam rekao, ja sam znao da ako se ne uredi i izgradi ta baza, da Pula ne može napredovati. A ja sam se počeo baviti ovim poslom iz jednog jedinog razloga – da Pula postane bolji grad! I ona to danas jest!  Lijepo je graditi fontane ili uređivati parkove ili fasade, ali što vam to znači kada grad nema temeljnu infrastrukturu, kanalizaciju i plinsku mrežu. Puli je to bilo potrebno­­­­­, to je sada iza nas. Pula više ne pliva kod jačih kiša, a u našem zaljevu su neki dan slikani dupini! To je još prije 10 godina bila znanstvena fantastika. Uglavnom, postavili smo dobre temelje i sada Pulu čeka daljnje uređenje.

Mnogo se toga napravilo, no dosta posla tek predstoji u narednom periodu. Što biste istaknuli kao najznačajnije projekte koji očekuju Pulu u narednom periodu?
Prioritet je sada staviti resurse na raspolaganje gospodarstvu i građanima da se izvuku iz ove krize. Onda je na redu jačanje gospodarstva, da se osnaži taj motor koji će nas povući naprijed, a onda su naravno na redu komunalna pitanja, promet i parking, uređenje grada te jačanje društvenog standarda, s naglaskom na adekvatnu brigu za najstarije sugrađane te uređenje i izgradnju škola i vrtića.

Grad Pula | Autor : Danijel Bartolić Foto: Danijel Bartolić

Znameniti hrvatski arhitekt Idis Turato, autor nagrađivanog projekta škole „Veli Vrh" rekao je za Pulu: „Cijela Pula meni je genijalna. Imaš na okupu Arenu, brodogradilište, Augustov hram...sve su to kolažni elementi koji se poklapaju savršeno. Na kućama i fasadama vide se slojevi Austrougarske i Italije, pa i Jugoslavije i Hrvatske.“ Povijest od nekoliko tisuća godina nataložena je na našim ulicama. Kako sadržajno i izgledom obnoviti središte grada?
Izuzetno cijenim riječi gospodina Turata iz kojih se vidi da je fasciniran Pulom i da  prepoznaje magiju našeg grada. Nije jedini, Pula je opjevana u mnogim pjesmama.

Centar grada je srce grada i to uređenje se mora temeljiti na viziji, na jasnoj ideji jer to će odrediti vizuru Pule u narednom desetljeću. U osmišljavanju tog projekta sudjelovat će stručnjaci i građani. To je zajednički projekt svih Puležana.

Istra je danas prepoznatljiva kao prostor poželjan za život. Koji su političke, gospodarske i društvene strateške odluke dovele do toga?
Devedesetih godina, kada smo planirali strateški razvoj Istre, uzor nam je bila talijanska regija Toskana, a danas smo, prema mnogim mišljenjima, nadmašili tu svjetski poznatu pokrajinu u Italiji. Ta strategija razvoja, to je nešto što, rekao bih, Istru razlikuje od drugih. Mi smo 1990-ih napravili strateški plan ulaganja u vino, agroturizam i maslinarstvo, strateški smo se opredijelili za politiku mira, liberalne vrijednosti i društvo bez diskriminacije i tu politiku smo sustavno provodili, na svim razinama. Nakon 25 godina rezultati su vidljivi i imate Istru kakva je danas.

Ima li nešto što biste voljeli istaknuti kao poseban izazov s kojim ste se susretali  prilikom pokretanja velikih razvojnih projekata u Vašoj dosadašnjoj karijeri gradonačelnika?
Primjerice, kod prijave na natječaje gradovi i općine s visokim stupnjem razvoja penalizirani su kod bodovanja. Naši projekti vrlo često budu u donjem dijelu tablice samo zato jer smo razvijeni. A želim naglasiti da to što smo u mnogočemu korak ispred, nije palo s neba. To je rezultat ogromne radišnosti, mentaliteta i pametne regionalne politike. U tom smislu mogu reći da nam je to kontriranje većini i državi pomoglo da izgradimo jednu malu oazu. Ni kod nas nije sve savršeno, naravno da moramo biti bolji, ali mi volimo reći da se iza Učke 'lakše diše'.

Vrlo je nezahvalno u ovom trenutku prognozirati predstojeću turističku sezonu. Je li Istra počela s pripremama i kakva su vaša očekivanja?
Imamo realna i optimistična očekivanja. Znamo što turizam znači za Istru. No, treba biti oprezan jer se situacija mijenja iz tjedna u tjedan. Istra je i u izuzetno teškoj, pandemijskoj 2020. godini ostvarila rezultate daleko iznad očekivanja i bila po tko zna koji put turistički rekorder u državi. Takav rezultat, a možda i bolji možemo ponoviti i ove godine.

Podsjetit ću kako naš regionalni sustav civilne zaštite funkcionira praktički besprijekorno i cijelo je vrijeme situacija pod kontrolom.  Kod nas svi znaju da glavnu riječ vodi struka, a ne politika. Naši sugrađani su uglavnom disciplinirani i odgovorni. Sve nam to ostavlja prostora za optimizam, ali na žalost, ne ovisi sve o nama. Prošla sezona naprasno je prekinuta, dobrim dijelom i zbog odluka koje nisu donesene na nacionalnoj razini. A puno toga ovisi, naravno i o situaciju u okruženju. Nadam se da nas cjepivo ipak vodi prema kraju ove nadrealne situacije koja sad već stvarno dugo traje.  

Za kraj, gradonačelniče, što biste istaknuli kao misao provodnicu prilikom provođenja svih svojih dosadašnjih odluka vezanih za grad?
Empatija i briga za čovjeka. Čovjek koji prestane biti čovjek izgubio je smisao. Ako nas je nečemu naučila ova pandemija, onda je to da je sve jako krhko, da sve što smo znali može nestati preko noći i da je ljudskost jedina konstanta. Biti i ostati 100% čovjek – to želim svakome.    

Sadržaj nastao u suradnji s Gradom Pulom.

A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj