CEO nije najvažnija osoba u korporaciji, složni su predsjednici Uprava nekih od najvažnijih i najvećih tvrtki u Hrvatskoj koji su na konferenciji Poslovnog dnevnika Change Makers raspravljali o ulozi koju u velikim tvrtkama imaju čelni ljudi.
“Bilo bi arogantno reći da u današnje vrijeme brzih i velik promjena svime može upravljati jedan čovjek”, poručuje Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe.
Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, poručuje da je CEO najodgovornija osoba, no jasno je da ne može sam upravljati. Ističe i da CEO moraju biti odgovorni prema promjenama te svjesni vlastitih ograničenja. “To nije nužno slabost već snaga koja daje motiv i prostor za učenje”, kaže Letica.
Nataša Rapaić, predsjednica Uprave i CEO Hrvatskog Telekoma, kaže da je odgovornost predsjednika Uprave stvarati timove koji će odrediti kakva će biti kultura unutar nje. “Niti jedan CEO ništa ne može bez tima”, ističe Rapaić.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, slaže se s predsjednicom Uprave HT-a, dodajući da je CEO najvidljivija i najodgovornija osoba u kompaniji. “Međutim, ako CEO donosi sve odluke onda postaje nužno usko grlo”, kaže Lucić upozoravajući da takvo vodstvo smanjuje kompetitivnost kompanije.
Sa svim navedenim slaže se i Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska te direktorica Siemensa Slovenija i Siemensa Srbija, koja ističe da je fascinantno koliko se doktrina liderstva mijenjala posljednjih 20 godina. Međutim, upozorava da među liderima u politici svjedočimo sve većem egoizmu. “Korporativne prakse moramo prenositi u druge dijelove društva”, poručuje Lončar.
Predsjednik Uprave PBZ-a dodaje da je temeljna odlika lidera donošenje odluka, odnosno organizacija sustav tako da se može nositi sa svim problemima i donositi odluke. “Odgađanje donošenja odluka može stvoriti kaos i multiplicirati probleme”, kaže Lucić napominjući da je najveća kriza s kojom se suočio u upravljanju bila ona pandemije koronavirusa.
Medeja Lončar iz Siemensa pak poručuje da je temeljna odgovornost CEO kontinuirano učiti, ulagati u sebe i razvijati se. U konačnici, zaključuje, CEO neće postati lider samo zbog ambicije već zbog sposobnosti i vještina koje posjeduje, a koje će ga odvesti na najvišu poziciju.
Remenar pak ističe da je za liderstvo ključna energičnost i integritet. Upozorava i na veliku razliku između privatnog i javnog sektora. “Privatni sve više traži inkluzivnost, dok u javnom sektoru sve više dominiraju jaki karakteri koji često graniče s dijagnozama”, ističe.
‘U Silicijskoj dolini morate biti arogantni i pretjerano samouvjereni, u suprotnom nećete dobiti investiciju’
U zadnjih godina domaća startup scena iznjedrila je projekte i poduzetnike koji su ne samo promijenili način na koji živimo i radimo, nego su i dokazali da hrvatske ideje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.
Od digitalnih rješenja koja pomažu učenicima razumjeti matematiku, preko fintech inovacija koje su približile kriptovalute široj javnosti, do globalnog muzeja koji je iz Hrvatske osvojio metropole. Sve su to priče poduzetnika koji su se okupili na konferenciji Poslovnog dnevnika ‘Change makers’ svjedoče o hrabrosti, upornosti i viziji koja im je bila potrebna. Ivan Biliškov (Codeasy), Damir Sabol (osnovao Photomath, danas radi za Google) i Nikola Škorić (Electrocoin) otkrili su što ih je motiviralo, s kakvim su se izazovima suočavali, kako izgleda put startupa iz Hrvatske te gdje su pronašli svoje prve i najveće investitore na panelu ‘Igrači koji mijenjaju naš život’.
Sabol vjeruje kako je odluka da aplikacija koju je osmislio ostane besplatna, a ne da se za nju plaća jedan ili dva dolara ipak bila najbolja, unatoč tome što su imali višemilijunska preuzimanja, jer im je vidljivost koju su dobili ipak najbitnija. No kaže, znao je da ima genijalan proizvod no za Silicijsku dolinu to nije bilo dovoljno: “U Silicijskoj dolini morate biti arogantni i pretjerano samouvjereni, u suprotnom nećete dobiti investiciju. To je pitanje kulture.’’
Škorić primjećuje da se i banke sve više okreću kriptovalutama, a primjerice u Rumunjskoj je Revolut već danas druga najpopularnija financijska aplikacija. Njegov osobni interes za kriptovalute počeo je kao hobi.
“Kripto je počeo kao radoznalost, kao igra. No ispostavilo se da kao poslovna prilika koja nas je ‘udarila u glavu’ i takav trenutak se mora prihvatiti’’, rekao je Škorić.
Biliškov je napravio aplikaciju za kojoj je u SAD-u dobio 120.000 dolara investicije, a kasnije su planski privukli švedsku firmu kako bi im svoju inovaciju prodali. Kompaniju koja im je prije prodaje bila konkurencija. Njegova kompanija bazirana je u Splitu i tim danas radi na novim izazovima, implementiraju umjetnu inteligenciju (AI) u poslovne sustave i njegovi modeli rješavaju specifične probleme.
Upitan što primjećuje kao posebnost kompanije poput Googlea u kojoj je radi kao direktor razvoja softvera. Sabol je naglasio da kulturu big tech kompanije, posebice brzinu donošenja odluka.
“To je veliki sustav koji je spreman raditi greške. Ako dođe do pogreške, ne krivi se tu osobu, jer je pokušala i preuzela inicijativu. To se potiče. Uz to, od samog zaposlenika se očekuje da nešto pokrene ako ima ideju. Inženjerima je cilj raditi inovativne stvari’’, istaknuo je Sabol.
Otvori KEKS Pay
