Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Biti poljoprivrednik u Hrvatskoj znači raditi od jutra do mraka i biti spreman odustati i otići u svijet

Kao i mlijeko, i ostali proizvodi slavonskog seljaka na manjoj su cijeni od proizvoda iz drugih dijelova Hrvatske. Dalmacija ima svoje tržište i turizam. U Slavoniji su jeftiniji i meso, i voće i povrće, i vino, pa da bi nešto imao moraš puno više raditi
09. listopada 2019. u 07:00 3 komentara 509 prikaza
OPG Mira Zoraja
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Svaki drugi dan u njihovu dvorištu u Bizovcu parkira se cisterna koju napune s barem sedam tisuća litara mlijeka prve klase koje nosi oznaku “Mlijeko s hrvatskih farmi”. U staji imaju 150 muznih krava pasmine holstein. Još 143 grla rasplodnog pomlatka imaju na svojoj suvremeno opremljenoj farmi koju proširuju kako bi joj povećali kapacitet za 50 posto. Nakon okončanja radova vrijednih devet milijuna kuna marljivi Slavonci Snježana i Božidar Glavaš imat će još 75 krava za mužnju. U vrijeme dok mnogi proizvođači mlijeka stavljaju ključ u bravu, Glavaševima će proširenje donijeti povećanje proizvodnje mlijeka s 1,200.000 kilograma na 1,800.000 kilograma (kilogram mlijeka je oko 1,03 litre) mlijeka godišnje. No, ni ta količina neće njihovu županiju maknuti s vodeće pozicije po godišnjem smanjenju proizvođača mlijeka.

Siva zona gospodarstva Oko 110 tisuća OPG-ova prima 320 milijuna eura poticaja, nositelji mogu biti i tek rođena djeca

Naime, lani je u cijeloj Hrvatskoj proizvedeno oko 23 milijuna kilograma mlijeka manje nego 2017. godine. Osječko-baranjska županija bila je s 9,142.776 kilograma mlijeka manje rekorder u smanjenju proizvodnje. Ovdje se ugasilo 57 farmi. No, sa 133,562.960 kilograma mlijeka ta je županija zadržala primat u količini godišnje proizvodnje. Povećanje proizvodnje mlijeka zabilježeno je jedino u Vukovarsko-srijemskoj županiji, i to za dvadesetak tisuća kilograma. Istodobno, tu se zatvorilo šezdesetak farmi.

OPG Božidara Glavaša | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Prošle se godine u odnosu na godinu prije u svim županijama smanjio broj proizvođača mlijeka pa ih je na kraju 2018. godine bilo ukupno 833 manje nego 2017. godine, odnosno ostalo ih je 7026. U cijeloj Primorsko-goranskoj županiji proizvodnja mlijeka smanjila se za tri četvrtine i lani je odande otkupljeno samo 25.457 kilograma mlijeka, a opstao je samo jedan proizvođač, u Čavlima. Procjenjuje se da će broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj početkom sljedeće godine pasti na manje od pet tisuća. Ipak, supružnici Glavaš,oboje 34-godišnjaci, svoju budućnost vide u Bizovcu, mjestu na Podravskoj magistrali između Našica od kojih je udaljen tridesetak i Osijeka od kojih je udaljen dvadesetak kilometara. Po popisu stanovništva, Bizovac ima 2043 stanovnika, no mještani procjenjuju da ih nema više od 1500. Mladost se raspršila po svijetu.

Ništa im nije strano

– Nismo ni bogati ni siromašni, imamo za pristojan život. Ništa nam nije ni teško ni strano, a opet sve radimo s ljubavlju. Počne dan u pet i traje do navečer, al’ mi smo zadovoljni – govore Snježana i Božidar na čijem OPG-u radi i četvero članova obitelji – Božidarovi roditelji Zlatica i Marijan te sestra Maja i njezin suprug Zvonimir Dedić. Imaju i osmero zaposlenih radnika.

Za prvoklasno mlijeko sa svoje farme dobiju oko 2,40 kuna po kilogramu. Državna potpora iznosi još 50 lipa po kilogramu, a isplaćuje se nekoliko puta godišnje. Glavaševi su u sustavu PDV-a.

Više životinja koje će Glavaševi imati podrazumijeva i više zemlje koju će morati obrađivati za njihovu prehranu, a sada već obrađuju 195 hektara na koje su posijali kukuruz, lucernu, tritikal i soju. Cilj im je da obrađuju hektar po grlu.

Oko pet stotina kilometara dalje od Bizovca, u podnožju brda Malačka, u zaleđu Kaštelanskog polja, nalazi se Radošić, selo s dvadesetak zaselaka od kojih je zacijelo najpoznatiji Škopljanac u kojem se još od 1993. godine održava bikijada. U Radošiću – selu bez vodovoda, ali s trinaest bazena – farmu s 23 krave ima Mira Zoraja.

Zlata vrijedan Za litru mlijeka dobiju tri kune, i to bez premije

– Bili smo najjači proizvođači mlika u sinjsko-cetinskoj krajini, u ratu smo davali misečno 14.000 litri mlika – kaže njezin suprug Ante dok sin Goran pokazuje brončanu kunu, priznanje što ga je upravo za proizvodnju mlijeka njegova mati dobila još 1992. godine od Hrvatske gospodarske komore.

To nam je dalo blago

Vodu Zorajama doprema cisterna zapremine 12.000 litara za koju plaćaju 150 kuna. Godišnje im za vlastite potrebe i potrebe farme treba deset cisterni vode pa to ispada, kad se podvuče crta, jeftinije nego da imaju vodovod jer nema svih onih mogućih dodatnih stavki ispisanih na mjesečnim računima. K tomu, ljudi ovdje skupljaju i kišnicu.

Gradnji bazena, četrnaestog u tome selu u općini Lećevica u kojoj nema ni šest stotina stanovnika, prionuli su i Zoraje i planiraju da će do kraja godine biti gotov.

– Eto ti naše nove kuće, tu poviše stare kamene. To nam je stoka dala, i kuću i bazen – zadovoljno će 63-godišnja Mira.

Ima tome desetak godina kako se na potezu od Đirlića do Dugopolja, dugom tridesetak kilometara, svaki drugi dan od lokalnih proizvođača do Splita vozilo četiri do pet tisuća litara mlijeka. Danas u krugu od 140 kilometara na potezu od Knina do Sinja mlijeko proizvodi jedino Mirina obitelj. Prošle je godine u županiji bilo pet proizvođača mlijeka manje nego 2017. godine. A proizvedeno je oko 10.300 kilograma mlijeka manje.

OPG Mirko Bačani | Autor : Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Zoraje mljekari u Sinju mjesečno isporuče oko četiri tisuće kilograma mlijeka. Za prehranu krava kose pedesetak hektara livada i siju na još petnaestak hektara zemlje. Zoraje su krave držali još prije rata, a sve što danas imaju podigli su bez kune kredita.

– Kada je ono bila pala cijena mlika, ljudi stadoše zatvarat farme jer su bili u kreditima. Da je nama tako bilo, morali bismo i mi – objašnjava Mira Zoraja.

Po kilogramu mlijeka ona dobije tri kune. Bez ikakvih dodataka na količinu proizvedenoga i premija.

Kad plati PDV, Božidar Glavaš za svoje prvoklasno mlijeko sa svim dodacima i premijama dobit će oko 2,70 kuna.

Zoraje komentiraju kako nije onda čudo što Slavonija ostade pusta. Jer, kao i kod proizvodnje mlijeka, i ostali proizvodi slavonskog seljaka na manjoj su cijeni od proizvoda poljoprivrednika iz drugih dijelova Hrvatske. U Slavoniji su jeftiniji i meso, i voće i povrće, i vino... pa da bi nešto imao, moraš raditi više nego drugdje. A da bi mogao raditi više, trebaš i više zemlje i više mehanizacije, odnosno moraš uložiti više. S druge strane, slavonsko je tržište manje jer niti se ovdje turizam razmahao pa da seljak može računati kako će nešto sigurno prodati turistima niti je ostalo stanovništva pa ispada da baš i nema mjesta iščuđavanju i kritiziranju što Slavonci sve više odustaju od poljoprivrede i odlaze u svijet jer od obećanja i strategija koje bi toj regiji jednom trebale donijeti boljitak se ne živi.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pintar ZLATA VRIJEDAN Od 120 litara mlijeka dnevno prave sireve

– Dalmacija ima svoje tržište i turizam i to im, pogotovo ljeti, donosi veliki dio kolača. A Slavonija je opustjela. Nikada Slavonci i nisu bili veliki kupci jer uvijek je svatko imao nekog svoga na selu pa si je mogao donijeti ono što mu treba. Danas su tržište Slavonije Zagreb i kontinentalni dio Hrvatske, a cijena transporta do tržišta igra veliku ulogu. Austrijski poljoprivrednici godišnje plaćaju 100 eura i voze svoje proizvode s jednog na drugi kraj zemlje kad god treba. Kad bi netko iz Osijeka vozio svoje proizvode do Zagreba tri puta tjedno, godišnje bi za cestarinu dao 3500 eura – kaže Jurica Jašinski, tajnik Udruge OPG-ova “Život” prokomentiravši kako od na sva usta najavljivanog spajanja zelene i plave Hrvatske očito nije bilo ništa.

– Država bi mogla pomoći tako da poljoprivrednike oslobodi plaćanja cestarine za prijevoz domaćih proizvoda. Al’ teško da se to bude dogodilo – kaže mag.ing.agr. Marina Ivančan Krznarić, voditeljica proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava”.

Ta se udruga nalazi u Koprivničko-križevačkoj županiji u kojoj je lani u svaku treću farmu krava stavljen ključ u bravu.

– Broj grla stoke u županiji smanjio se za 8860. A proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj svaki mjesec pada za dva posto – govori Ivančan Krznarić.

– Svaki dan u godini u Hrvatskoj barem dvije farme prestanu s radom. Do kojeg se broja to bude smanjivalo, ne znam. Ostat će samo najuporniji – kaže mladi poljoprivrednik Dejan Bačani, stručni prvostupnik inženjer u poljoprivredi, koji je nakon završetka trogodišnjeg studija u Križevcima nastavio studij u Mariboru, na Fakultetu za kmetijstvo in biosistemske vode, na kojemu ga od zvanja magistra agronomije dijele jedan ispit i završni rad.

Dejanovi roditelji Dijana i Mirko Bačani svoj su životni i radni vijek podredili uzgoju krava i proizvodnji mlijeka, “zarazivši” tim životnim pozivom i svoju djecu, Dejana i Lorenu.

Kućice su nestale

Obitelj Bačani u zaselku Rumenjaki u Svetom Petru Čvrstecu, selu u Koprivničko-križevačkoj županiji smještenom u općini Sveti Ivan Žabno, ima 53 goveda za čiju prehranu obrađuje 30 hektara zemlje – posijali su kukuruz, pšenicu, stočni grašak, talijanski i engleski ljulj i djetelinu.

– Nekada je u Rumenjakima bilo 21 domaćinstvo s ukupno 20 krava. Sad je sedam domaćinstava, a 120 krava, odnosno oko 200 grla stoke. Mi smo svojoj djeci 25 godina pripremali da imaju. Doma smo im stvarali Njemačku – kaže Mirko.

Zlata vrijedan Krave ‘francuskinje’ pod videonadzorom, mobitelima prate što se događa u štali

On i supruga bili su među mladima koji su ostali živjeti i raditi na selu i u razdoblju kada je svaki ovdašnji zaselak imao svoju mljekarsku kućicu za otkup mlijeka, a neki čak i dvije, ali i kad su te kućice “nestale” pa su zbog toga oni koji su ostali u mljekarstvu morali uložiti u laktofrize i plaćati veće račune za struju jer je otkup mlijeka sada svaki drugi dan.

– Naš OPG ima svijetlu budućnost jer sestra i ja studiramo agronomiju, na gospodarstvu proizvodimo i hranu za naše krave i imamo je dovoljno cijele godine. Jako pazimo na genetiku, a zbog njezina praćenja, naša su goveda otporna i dugovječna – nabraja Dejan Bačani, proglašen na ovogodišnjim Danima travnjaka najperspektivnijim mladim poljoprivrednikom u županiji.

Bačanijevi godišnje prodaju oko 142.000 kilograma visokokvalitetnog mlijeka.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Bačanijevih se po zaradi na kilogramu mlijeka našlo u sredini, između Mire i Božidara od kojeg dobije dvadesetak lipa više po jednom kilogramu mlijeka. U tu su cijenu po kilogramu mlijeka uključeni premija na količinu koja iznosi 20 lipa, državna premija te obračunati PDV.

Danijel Horvatić, proizvođač mlijeka iz Stare Kapele u općini Dubrava nedaleko od Vrbovca, kaže da je u njihovu tradicionalno stočarskom kraju osnovna cijena mlijeka oko dvije kune i ona zapravo ne bi pokrila trošak da nije dodataka. Dodaje i kako se u odnosu na vrijeme od prije deset i više godina situacija u mljekarstvu pogoršala, ali se još uvijek može privređivati. 
– Može se povući novac iz fondova EU. Mislim da je nama mlađima to lakše nego poljoprivrednicima starijim od 60 godina jer naprosto se moraš znati koristiti kompjutorom, pratiti natječaje – govori taj tridesetogodišnjak.

OPG Ivan Imbrišić ZLATA VRIJEDAN Na izložbe idu s guštom, a njihove krave 'misice' uvijek osvoje neku lentu

Na kućnom pragu

– U prosjeku dobijemo 2,60 kuna po kilogramu. Najgore je u ljetnom periodu kad krave daju manje mlijeka, a cijena je u tom razdoblju niža, zbog kvalitete jer mlijeko ima manje masti i proteina. Još ako ti se dogodi da te otkupljivač zbog higijene mlijeka iz prvog prebaci u drugi razred... Međutim, nije mi jasno zašto se to uopće radi jer otkupljivači to drugoklasno miješaju s prvoklasnim mlijekom, barem je tako bilo kod nas u selu. Nije dolazila druga cisterna u dvorište čovjeka čije su mlijeko bili prebacili u drugi razred. Baš sam s profesorom razgovarao o tome – kaže Dejan Bačani.

Na činjenicu kako je slavonski seljak najmanje plaćen, samo zabrinuto vrti glavom jer smatra da to nikako ne može biti dobro, pogotovo kad se uzme u obzir u kojem to smjeru Slavonija ide.

OPG Mirko Bačani | Autor : Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Ipak, Snježana i Božidar Glavaš vjeruju da ima nade. Da na njihovu gospodarstvu ne bi sve stalo na proizvodnji mlijeka, Glavaševi su prije sedam godina otvorili i minisiranu pa proizvode svježe i polutvrde sireve te mliječne proizvode. Tim su se njihovim delicijama častili i u Bruxellesu kada je lani ondje predstavljena bogata kulturna baština Slavonije. 
– Imamo sir s paprikom, bučinim sjemenkama i uljem, vlascem, obični, s uljem tartufa... Jedan je čovjek naručio s maslinama pa sad isprobavamo – pokazuje nam Zlatica Glavaš.
– Prodajemo na kućnom pragu, na sajmovima – dodaje njezina snaha Snježana. Njih dvije i Maja glavne su za posao u sirani. 
Međutim, i ovaj je proizvod slavonskoga seljaka na znatno manjoj cijeni od istovrsnih u, primjerice, Istri i Dalmaciji pa tako Glavaševi svoj polutvrdi kuhani kravlji sir s dodacima naplaćuju od 20 do 30 kuna po komadu. No ne žale se nego hrabro kroče naprijed, u vrijeme kada se proizvodnja mlijeka i broj poljoprivrednih gospodarstva koji se bave tom proizvodnjom smanjuju, oni se proširuju, osiguravajući egzistenciju cijeloj obitelji.

Priznanja na brojnim stočarskim izložbama ne izostaju, svojedobno su bili dobili i nagradu za najbolji prinos kukuruza, prije četiri godine proglašeni su najuzornijim gospodarstvom u proizvodnji mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Sve im je to vjetar u leđa, vjetar koji te vrijedne Slavonce neće otpuhati u Irsku.

Advent u Dalmaciji
Advent u Dalmaciji
Vrijeme je za lampice, druženje i blagdansko raspoloženje
  • Avatar southman
    southman:

    Biti poljoprivrednik u Hrvatskoj znači otprilike ovako " ako zarađuješ brutto na godinu oko 300.000 kn državi platiš poreza od 5 do 10% dok radnik u firmi plati između 30 i 40 % !

  • PrimoracRi:

    Biti poljoprivrednik ili ribar u Hrvatskoj je "Neprocjenjivio"isto je kao i saborski zastupnik,kad odeš u mirovinu super ti je sa 12-15 000kn, zdrav, jak,niš te ne sekira još dobiješ i otpremninu. evo svi se tuku za biti poljoprivrednik. Brojke su ... prikaži još!su jedno reanost drugo.

  • FB:

    Koliko se kod nas drži do seljaka vidi se po broju komentara.Na ovoliki članak tek tri komentara.Da je tema kriminal,HDZ,branitelji SDP bilo bi ih na stotine.Kod nas je negativa IN,a ovi naši vrijedni seljaci nisu interesantni.