Vlada će na sjednici u hitnu proceduru uputiti izmjene Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kojim bi se udvostručio temeljni kapital te razvojne banke. Sada temeljni kapital te banke iznosi 929 milijuna eura, a trebao bi se povećati za 981 milijun, na 1,91 milijardu eura. Donošenje zakona po hitnom postupku nužno je radi pravovremene provedbe aktivnosti predviđenih NPOO-om i ispunjavanja preuzetih obveza RH prema Europskoj komisiji. U saborsku proceduru uputit će i konačan prijedlog izmjena Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kojim se nastoji smanjiti zlouporaba sustava međunarodne zaštite te unaprijediti standarde prihvata, a donijet će i odluku o imenovanju članova te zadaćama i načinu rada Otočnog vijeća.
Na početku je premijer govorio o inicijativi Triju mora. Rekao je kako je ove godine bio najveći gospodarski forum ikada kada je u pitanju ova inicijativa. - 1600 gospodarstvenika, preko 700 tvrtki, preko 45 zemalja. Potvrda da ovih 13 članica Europske unije, srednje i istočne Europe u kojima živi skoro 130 milijuna ljudi predstavlja značajnu i atraktivnu točku na karti svijeta, ne samo Europe, budući da su u Dubrovniku bili partneri iz SAD-a, Kanade, Japana i niza drugih zemalja - rekao je Plenković.
- Vrlo kvalitetna i završna deklaracija i rasprave na političkoj razini. Smatram da u vremenu koje sada predstoji trebamo gledati kako naći sredstva za financiranje projekata u vertikalnom povezivanju Baltičkog mora, Crnog mora i Jadranskog mora kako bi se i ova povezanost u pogledu prometa, energetike i digitalne transformacije digla na višu razinu - izjavio je Plenković. Dodao je kako je ovaj summit 'predstavljao možda i najveći iskorak u odnosima sa SAD-om od Domovinskog rata'. - Od sporazuma koji su potpisani do snažnih privatnih investicija - rekao je.
Komentirao je i Moody's koji je potvrdio rekordno visoki kreditni rejting Hrvatske 'što je još jedna potvrda našeg smjera i ekonomske politike i opće provedbe programa Vlade'.
Komentirao je i podatke o rastu inflacije u travnju od 5,8 posto. - Ovo povećanje izravna je posljedica rasta cijena energenata, osobito naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku. Rast cijena energije odgovoran je za gotovo polovicu rasta u travnju, da se cijene energenata nisu mijenjale stopa inflacije bi bila oko tri posto. Ovdje vidimo posljedice tog vanjskog šoka, prije svega zatvaranja Hormuškog tjesnaca koje su prisutne ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama EU - rekao je Plenković.
Kazao je i kako se istovremeno u ovim podacima vide 'ohrabrujući trendovi poput pada cijena industrijskih proizvoda' te 'umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini 3,5% što je poprilično ispod ukupne stope inflacije'. - I činjenica da na mjesečnoj razini cijena hrane i pića nije rasla ide u prilog tome da za sada nije došlo do potpunog prelijevanja u baš sve segmente - kazao je.
Otvori KEKS Pay
