Novim europskim megazakonom o hrani Europska komisija planira pojednostaviti pravila kroz izmjenu deset uredbi kojima bi se, među ostalim, prorijedile kontrole hrane te omogućila veća fleksibilnost kod uvoza iz trećih zemalja. Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan upozorava da bi te tektonske promjene, najveće u posljednjih nekoliko desetljeća, značajno oslabile standarde i sustav EU.
Što o tome misle građani, dovoljno je prisjetiti se nedavnih masovnih prosvjeda u nizu EU članica zbog sporazuma EU i Mercosura (Brazil, Argentina, Urugvaj, Paragvaj i Bolivija). Sud EU još nije donio odluku o njegovoj zakonitosti, no svejedno će u primjenu (privremenu!) od 1. svibnja. Jedna od ključnih promjena je ukidanje redovitih provjera pesticida. To bi omogućilo dulju uporabu štetnih pesticida bez novog preispitivanja rizika, što znači da bi se na policama trgovaca mogla pojaviti hrana iz trećih zemalja, poput Mercosura, proizvedena po nižim standardima, jeftinija i rizičnija, koja ne ugrožava samo zdravlje potrošača, nego i dovodi domaće proizvođače u neravnopravan položaj jer ne mogu konkurirati takvim cijenama, smatra Borzan.
Njezino najnovije istraživanje pokazalo je da se 70,7% hrvatskih građana protivi uvozu hrane iz zemalja Mercosura jer smatraju da nije proizvedena po europskim standardima sigurnosti i kvalitete. Čak 94% građana želi sustav koji sprečava rizike, a 97% njih smatra da pojednostavljenje ne smije ići na štetu zdravlja.
K tome, izmjenama zakona smanjila bi se i transparentnost u slučaju izbijanja bolesti životinja. Za epidemije poput afričke svinjske kuge, ptičje gripe, kravljeg ludila... građani bi dobivali manje informacija o uzrocima i širenju bolesti. Ukinula bi se posebna obveza izvještavanja o masovnom usmrćivanju i slično. – EU ne smije oslabiti sustav koji je godinama bio među najboljima i najstrožima u svijetu. Upravo smo zbog stroge kvalitete hrane znali što jedemo i odakle ta hrana dolazi – poručuje Borzan te upozorava da ćemo jesti umjetnu hranu kao Amerikanci.
Slično kažu i u udruzi Zemljane staze, članice PAN Europe. Predsjednica udruge Natalija Svrtan jednom od najproblematičnijih promjena nove reforme drži ukidanje sustavne i redovite ponovne procjene pesticida. Time bi "neograničeno odobrenje" postalo pravilo umjesto iznimke, što znači da bi se mnogi pesticidi, uključujući i potencijalno štetne, mogli koristiti dulje vrijeme bez uključivanja novih znanstvenih spoznaja.
– To je posebno zabrinjavajuće jer znanstvena istraživanja sve jasnije pokazuju da učinci sintetskih pesticida ne pogađaju samo ciljane štetnike, već imaju šire posljedice za ljudsko zdravlje i ekosustave. Takav pristup odstupa od načela predostrožnosti, koje je temelj EU politike – naglašava Svrtan te dodaje kako su građani i danas kontinuirano izloženi niskim razinama pesticida kroz hranu. Iako su te razine pojedinačno često unutar zakonskih granica, problem predstavlja kumulativni i dugoročni učinak, kao i kombinacije više različitih pesticida, čiji se zajednički utjecaj još uvijek nedovoljno uzima u obzir.
– Umjesto jačanja sigurnosnih standarda i ubrzavanja prijelaza na održivu poljoprivredu, prijedlog ide u smjeru deregulacije koja pogoduje interesima industrije, dok rizike prebacuje na građane, poljoprivrednike i okoliš – napominje Svrtan, podsjećajući i na nedavno testiranje jabuka u 13 europskih zemalja. U Hrvatskoj su sva tri (100%) bila kontaminirana pesticidima, s prosječno 4,33 ostatka po uzorku. Eurozastupnik Marko Vešligaj kaže kako se o prijedlogu EK tek vodi rasprava, no apsolutno je svjestan da postoje rizici koji će biti problematični za poljoprivrednike, prije svega fleksibilizacija vezana za uvoznu hranu koja može negativno utjecati na domaću proizvodnju.
Poljoprivredni stručnjak Ivo Grgić kaže kako reformom zakona o hrani EU administracija samo formalizira ono što svi znamo – a to je da proizvodi koji dolaze iz trećih zemalja ne odgovaraju tehnološkim EU standardima. – Iako to formalno ne znači odricanje od zelene tranzicije, posredno je priznanje da nešto ne štima, odnosno da se u to krenulo bez uključenja mnogih tada nepoznatih faktora kao što je sadašnja bliskoistočna kriza. Rjeđa kontrola za mene znači priznanje administracije da nije dorasla poslu i vremenu vezano za poljoprivredu i hranu – kaže Grgić, napominjući kako "ima dojam da se EU poljoprivredu i poljoprivrednike žrtvuje gledajući agregatnu dobit". – Hrane će biti dovoljno, čak i one ekološki proizvedene, ali za manji dio potrošača višeg dohodovnog razreda – naglasio je.
Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane, koji je godinama bio voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra da je EU regulativa u podržavanju prihvatljive kvalitete hrane, kojoj zadnjih desetak godina rapidno padaju nutritivna vrijednost, kvaliteta sirovine kao i veličina pakiranja, u potpunosti zakazala. Razlog je popuštanje administracije pred velikim proizvođačima hrane i posljedicama koje bi se mogle desiti ako ih malo jače stisnu u pogledu sastava, objašnjava on. Podsjeća i da je EU s razlogom zabranila neke pesticide koje koriste treće zemlje i zamijenila ih manje toksičnim, učinkovitima, što povećava cijenu konačnog proizvoda, ali ne ostavlja tragove pesticida. Jasno je onda, upozorava, da bi isti proizvodi iz trećih zemalja bili jeftiniji i konkurentniji i – rizičniji.
FOTO Zovu je rođenom 'ubojicom': Pogledajte što tu ribari na jugu izvukli iz Jadrana
Otvori KEKS Pay
Nutela girl