Naslovnica Vijesti

Bankarsko tržište se mijenja, a regulator toga nije svjestan

Činjenica da smo rasprodali banke nije dobra, a posebno onda kad su vlasnici banaka naši donedavni gospodari i susjedi.
05. lipnja 2018. u 19:26 0 komentara 367 prikaza
Antonio Šeparović
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Banke su imale monopol nad financijskom tehnologijom, no više ga nemaju. A čak i banke danas moraju smanjivati svoje troškove, FinTech je jeftiniji, nudi financiranje kroz „crowdfunding“ - prolazimo kroz disrupciju, htjele to banke ili ne. Na zajedničkom EU tržištu treba sve više niša, tržište se mijenja, a moj je dojam da regulator u Hrvatskoj nije toga uopće svjestan, konstatirao je Antonio Šeparović, osnivač i direktor Oradiana, startupa koji pruža platformu institucijama za mikrofinanciranje u više od 30 država, na panel diskusiji Bankarski sustav u službi razvoja - analiza stanja i novi modeli, održanoj u organizaciji Zaduge za etično
financiranje.

unicredit ALIJANSA Započinje konsolidacija velikih europskih banaka

Šeparovićeva su iskustva s bankama u Hrvatskoj potpuno različita od onih iz Južnoafričke Republike u kojoj je odrastao, gdje banke surađuju s poduzetnicima i nude im pomoć u razvijanju biznisa i pronalaženju partnera. Ovdje se traže velika jamstva, koja pokrivaju više od 100 posto vrijednosti kredita. Zašto bi se plaćale visoke kamate uz nula rizika, to je pitanje etike, kaže
poduzetnik.

Da smo u sustavu koji kreditira ili s najvišom kamatom ili s najmanjim rizikom smatra i Mihaela Grubišić Šeba, financijska analitičarka i direktorica tvrtke BizVizion za savjetovanje u poslovanju. Poručuje da model u kojem nad 90 posto aktive, vrijedne
360 milijardi kuna, upravljaju strane banke, nije zadovoljavajući za razvoj lokalne zajednice, jer strana banka radi prema smjernicama matice.

- Ako je njezina ideja izvlačenje što više profita, onda je to profitno kreditiranje – ili s najvišom kamatom ili s najmanjim rizikom. To se vidi po hipotekarnim kreditima: ako nemate nektretninu za osiguranje, možete računati samo s manjim iznosima, ili uz jamstvo države ili uz EU fondove, kritizirala je M. Grubišić Šeba, a strano je vlasništvo nad financijskim sustavom problematizirao i Boris Podobnik, prodekan za znanost na ZŠEM-u i profesor fizike na Sveučilištu u Rijeci.

Činjenica da smo rasprodali banke nije dobra, smatra Podobnik, a posebno onda kad su vlasnici banaka naši donedavni gospodari i susjedi.

- Oni onda kontroliraju tvoj rast ili imaju pretenzije na tvoj teritorij. Talijani su upravo izabrali ultradesničare, baš me zanima što misle kome bi trebale pripasti Istra i Dalmacija. Banke su servis svojih industrija; veći im je interes dati plasmane građanima, nego gospodarstvu, jer građani onda tim novcem kupuju robu njihovih industrija, poentirao je Podobnik.

Da na tržištu postoji golem prostor za kreditne institucije koje rade drukčije, u nišama, vjeruje Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u i vlasnik Be-On savjetovanja.

- Male banke kod nas također žele biti kao velike, nemamo onih koje se bave nišama, a moje je mišlljenje da mora doći do segmentacije. Potreban je drukčiji način evaluacije kreditne sposobnosti, ne samo kroz kolaterale. No, neće se situacija dramatično mijenjati, posebno jer imamo regulatora koji ima istu politiku prema velikima i malima – istaknuo je Škrgatić, kojemu su trn u
oku i loši zakoni koji, smatra, ne štite ni vjerovnike, ni dužnike.

Mihaela Grubišić Šeba vjeruje u promjenu sustava „od dna“, kroz nove financijske institucije, među kojima vidi i etične i zadružne banke, mikrofinancijske institucije, FinTech.

- Kod etičnog bankarstva zanimljiva mi je politička dimenzija – Hrvati su ušli u EU jer su mislili da će nam biti bolje, no udio imovine u našim rukama sve je manji. Kod klasičnog dioničarstva imaš više udjela u upravljanju, ako uneseš više kapitala - bogatiji ima veću šansu preotimanja. Tu nemamo nikakve šanse. No, kod etičnog bankarstva upravljačka su prava jednaka bez obzira
na uneseni kapital, kaže B. Podobnik, dodajući da i ta ideja bez vrhunskog menadžmenta može propasti, kao što su sve hrvatske banke propale.

- Ali, ovo daje nadu da, kad Hrvati nešto stvore, ako imaju vrhunski menadžment, mogu to i zadržati. Onaj tko ulazi s milijardu dolara ući će, ne da upravlja, nego da uloži u neki superprofitabilni projekt. Bit će mi zanimljivo vidjeti koliko ima poštenih ljevičara i desničara koji su patrioti, koji će podržati ovaj projekt. Prema problemima s HNB-om mi se čini da ih nema puno,  zaključio je Podobnik.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka NEMA UGROZE OSOBNIH PODATAKA Banke ipak smiju koristiti HROK Ilustracija UKLANJAJU CRNE LISTE Banke od petka neće znati koliko kredita imate, zastaje se s razmjenom podataka

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.