Ledena ljepotica, koju su Iliri nazivali "božanskom vodom", izvor je života za stanovnike Metkovića. Dolina Neretve sinonim je za bogatstvo prirodnih ljepota, ali neodgovornim djelovanjem čovjeka autohtona se staništa neprestano dovode do ruba nepovratnog uništenja. Bogatstvo flore i faune Neretve sadržano je u tršćacima, ekosustavima sastavljenima od gustih nasada trske i drugih močvarnih biljaka, a baš oni igraju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti.
Sve učestaliji požari
Upravo su u ovo doba godine najučestaliji požari tršćaka koji, izazvani namjerno ili slučajno, iza sebe ostavljaju katastrofalne posljedice, stoga su članovi Udruge mladih Kolektiv Metković, u suradnji s Ornitološkim društvom Brkata sjenica i Udrugom BiOM održali multimedijsku izložbu "Tršćaci su naš dom: Stradanja flore i faune u požarima tršćaka u dolini Neretve". Foto i videomaterijal izložen u prostorima metkovske stare knjižnice u Starčevićevoj ulici, nastao strpljivim radom Bariše Ilića, predsjednika Brkate sjenice, prikazuje stanje tršćaka te usporedbu opožarene i neopožarene površine. Bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, ali i alarmantni prizori opožarenih površina pod šašem te izgorenih gnijezda ptica šalju jasnu poruku kako se bogatstvo flore i faune ne smije pretvoriti u pustoš koja ostaje nakon plamenih stihija.
– Obrada ove teme nije ništa novo na našem području, gotovo svake godine vrti se ista priča. Prvo zapuše bura, onda netko zapali tršćak, vatrogasci izađu na teren, nadležne službe napišu upozorenja za građane i na tome se stane bez konkretnih rješenja. Mi smo odlučili promijeniti pristup i napraviti izložbu kojoj je cilj osvijestiti ljude da u tim požarima ne gori samo obični tršćak nego i ptice, kukci i različite biljke kojima je to stanište, a bez kojih dolina Neretve ne bi bila poznata kao jedno od najljepših prirodnih područja u Hrvatskoj – kazao je Ivan Gluščević iz Kolektiva pa domeće kako se ovaj pristup temi pokazao ispravnim jer su na izložbu došli predstavnici raznih sektora te su svi iznijeli svoje viđenje na gorući problem. Usto, fotografije s izložbe uskoro će se prodavati na online aukciji, a prihod će se preusmjeriti u humanitarne svrhe.
Na izložbi su, objasnili su iz Brkate sjenice, ovjekovječene neretvanske posebnosti poput ljepuška, koji je zadnji put viđen u Neretvi šezdesetih godina, da bi ga ponovno pronašli prije desetak godina. Tu su i orhideje koje rastu rubom šaša i na livadama uz šaš. Kada je riječ o ornitološkom bogatstvu, tu su dvije vrste štijoka, brkata sjenica te bukavac, kojem je ovo jedno od najsigurnijih gnjezdilišta u Hrvatskoj, zatim čaplja danguba, koju smo prvi put zabilježili na gniježđenju u Neretvi prije desetak godina.
– Imamo mi puno toga čega ponekad nismo ni svjesni, a neke od spomenutih vrsta ptica svoj dom i mjesto za gniježđenje pronalaze u šašu. Za ptice gnjezdarice nužno je postojanje starog šaša, što znači da opožarene površine ove godine neće biti mjesto gniježđenja za neke od vrsta – dodaju u Brkatoj sjenici.
Zaštita neretvanskih bogatstva
Članovi Kolektiva odlučili su nastaviti s inicijativom za zaštitu neretvanskih bogatstava, a već imaju dogovorenu izložbu s udrugom za promicanje zaštite prirodne i kulturne baštine Neretve "Baštinik", koja upravlja edukativnim centrom Jama u Predolcu, a s temom Endemi neretvanskog kraja – Podzemna fauna.
– Ovo je samo jedna od inicijativa koje naša udruga provodi u sklopu ekosekcije. Imamo i sekcije za poduzetništvo, umjetnost, organizaciju događaja u prostoru. Naša ekosekcija je najaktivnija i djeluje kroz inicijative "Neretva bez plastike i "Permakultura Neretva". "Neretva bez plastike" nastala je nakon što smo pronašli podatak da je naša rijeka jedna od tisuću najzagađenijih na svijetu protokom plastike u more. Uključili smo neke od zainteresiranih tvrtki koje su nam odlučile pomoći u akcijama čišćenja. Od ove godine krećemo u još intenzivniji obračun s plastikom u Neretvi. Dolaze nam strojevi za reciklažu plastike, a postali smo i partneri na međunarodnom projektu kojem je cilj utvrđivanje razine mikroplastike u rijeci. "Permakultura Neretva", pak, orijentirana je na edukacije, radionice i osnivanje školskih vrtova po principima permakulture u školama kako bi prenijeli taj jako vrijedan način razmišljanja kako u poljoprivredi tako i različitim situacijama u životu. Želja nam je napraviti centralno mjesto za edukaciju o permakulturi – zaključio je Gluščević.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Otvori KEKS Pay
