Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ako netko danas posadi indijansku bananu, brat će je i njegovi šukununuci

Od Dalmacije do Slavonije sade se i finger limeta iz Australije, mongolska borovnica iz SAD-a, babako iz  kvadora, marakuja iz Zanzibara, kolumbijska graviola, jamajčanski batat, japanski haskap, kineski liči...
25. studenoga 2021. u 14:05 1 komentara 3118 prikaza
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Biljka je starija od dinosaura i pčela. Preživjela je ledeno doba i druge nedaće, a Kristofor Kolumbo, kad ju je probao, nazvao ju je  voćem anđela”. Teško je i pomisliti da bi se u Hrvatskoj uzgajala egzotična voćka poput indijanske banane. No ne samo da je u Donjoj Bistri slave i posebnim festivalom već treću godinu zaredom – to čudesno voće pokazalo se savršenom kulturom za naše  podneblje – kontinentalnu i primorsku Hrvatsku, kaže Ivan Šulog, koji već godinama uzgaja razno egzotično voće i povrće u Hrvatskoj, za koje bi mnogi “nevjernici” iz struke tek kratko kazali “ne može se”.

Dalmacija joj je idealna

A može itekako – i to više od 50 različitih vrsta, koje se mogu naći na njegovu imanju u Donjoj Bistri i u kooperantskim voćnjacima,  povrtnjacima i njivama. Od Dalmacije do Slavonije sade se i finger limeta iz Australije, mongolska borovnica iz SAD-a, babako iz  kvadora, marakuja iz Zanzibara, kolumbijska graviola, jamajčanski batat, japanski haskap, kineski liči... Niz nastavljaju i curuba, mangosteen, pepino, kumkvat, plavi krastavac, tamarilo, naši, avokado, mango, cherimoya..., za koje mnogi ne znaju kako izgledaju, kamoli kakvog su okusa. No kraljica je – indijanska banana ili paw paw, koja je imedobila po sjevernoameričkim  domorocima. Svojedobno su je samo siromasi skupljali po šumama pa se zvala i sirotinjskom bananom. No savršenog je okusa – kremaste mješavine banane, manga, avokada i ananasa.

– Iako su iz KSU Institutea iz SAD-a smatrali da nema šanse za uzgoj indijanske banane u Dalmaciji, upravo se ona pokazala kao najbolje moguće područje. Kod nas su prinosi puno veći nego u domicilnoj Sjevernoj Americi. Uzgoj je vrlo jednostavan, ne traži
nikakvu zaštitu pa preporučujem ekološki uzgoj. Mogu je uzgajati profesionalci, ali i amateri i hobisti na velikim i malim površinama jer, osim košenja trave i navodnjavanja u prvim godinama, ništa nije potrebno – objašnjava Šulog, koji je prve sadnice banane u nas posadio je prije desetak godina, na vrhu Sljemena. Danas je u Hrvatskoj pod nasadima oko 25 hektara i vrlo je velik interes za nove.

Pokrenuta je proizvodnja i u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji, a u Šulogovoj “režiji” uskoro i u nekoliko afričkih zemalja. Bolesti i nametnika na ovoj kulturi nema. Lišće, grančice ikora indijanske banane djeluju, naime, kao prirodni ekološki pesticid, zbog čega se ova biljka podržala na Zemlji već više od 60 milijuna godina.

– Osim toga što je vrlo pogodna za uzgoj, radi se o nutritivno najjačem voću na svijetu. Jedino je voće koje uz bogatstvo vitamina,  minerala i antioksidanta omogućuje vašem tijelu da postane vlastita tvornica antioksidansa. Jedan mali plod ima više magnezija od čaše Donata Mg, a na internetu je bezbroj stručnih radova koji opisuju njezinu snagu u liječenju karcinoma – kaže Šulog te dodaje kako je prednost te biljke i da je u potpunosti “divlja” i industrija sadnog materijala nije njome manipulirala.

– Nasadi poznatih voćki kao što su trešnje, jabuke..., obično se vade nakon 10-15 godina i sade novi, dok jednom posađeni nasadi banane ostaju i vašim šukun-šukununucima – tvrdi Šulog. Plod je izvrstan i za preradu. U smrznutoj se pulpi može uživati cijele godine, ili pak raditi pekmez, kolače, pivo, vino, šampanjac, sladolede, ocat, rakije, likere...

Prednost proizvodnje egzotičnog voća Šulogovu brendu Exotic King daje višestruku prednost jer smo bliži europskim tržištima koja ih žele, plodovi se beru u zrelijoj i ukusnijoj fazi i bez problema plasiraju na tržištu. Veliku priliku stoga vidi i u proizvodnji više od 300 vrsta citrusa, poput uzu naranče i korejskih citrusa te grožđa koji rastu na vrlo limitiranom području i dostižu astronomske cijene.

Pamuk iz Slavonije i Baranje

Koliko klimatske promjene idu u smjeru egzotičnih kultura za koje postajemo sve idealnije podneblje, objašnjava prof. dr.
sc. Bojan Stipešević
s Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti u Osijeku. S klimom koja se mijenja “na toplije”, Hrvatska će umjesto  kukuruznog pojasa postati pamučni pojas, tvrdi on.

– Po mojim izračunima Osijek već ima dovoljno toplotnih jedinica, pamuk zasijan u Slavoniji i Baranji mogao bi dozreti bez problema – tvrdi on te dodaje kako zbog sve toplijeg vremena, sve rjeđih oborina, a bez navodnjavanja, moramo početi razmišljati o “sahelskim žitima”. Umjesto kukuruza, jarog ječma, pšenice i sličnog, tvrdi on, moramo početi sijati sirak, sudansku travu i proso.

Na upit hoćemo li za nekoliko godina u Slavoniji i Baranji saditi i masline, s obzirom na to da smokve već osvajaju kontinent, Stipešević kaže kako ne vjeruje da će se masline “probiti” tako visoko na sjever.

– Neretljani, međutim, mogu razmišljati o bananama. A i plavac u Slavoniji nije nemoguća misija. Treba probati svakako – poručuje. 

Indijanska banana ili Paw-paw, super hrana koja se proizvodi u Hrvatskoj PROMO Indijanska banana ili Paw-paw, super hrana koja se proizvodi u Hrvatskoj Egzotično voće U zagorskim tropima Na stotine tisuća kuna leže u nasadima egzotičnih kultura no rijetki su spremni riskirati 24.08.2012., Zagreb - Tvrtka Sulog d.o.o. , koje je vlasnik Ivan Sulog iz Bistre kraj Zagreba, bavi se uzgojem egzoticnog voca i povrca te prodajom sjemena i sadnica istih. Ivan Sulog.  Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL Uzgoj egzotičnog voća i povrća U Zagorje po pepino, tamarilo, feiojoju, goji, arelu i kiwano

I Mađarska ima svoje sorte riže

Toplina i manjak zime dovode i do drugačijih poremećaja u prirodi. Kukci ne ugibaju toliko, kao ni miševi i štakori, korovno sjeme preživljava u većoj mjeri, tako da umjesto sezonskih možemo imati problema s cjelogodišnjim korovima, što poskupljuje njegu bilja.

– No ako to bude vratilo ljude u ruralne krajeve, kopiramo li dobre prakse tropa u nas – poplavljivanjem terena kao u rižištima (usput, i Mađarska ima svoje sorte riže!), kao i uvođenjem bionačina borbe protiv kukaca (patke, guske i slično, kao i podržavanje/zaštita ptica kukcojeda...) – evo nas opet na “sunčanoj strani” – ističe Bojan Stipešević. Parafrazirajući Konfucijevu izreku “trska koja se povija pred vjetrom ne puca”, Stipešić poručuje da, što se brže, bolje i pametnije prilagodimo promjenama i brzom usvajanju novih načina uzgoja, veća je šansa da ćemo prebroditi budućnost.

NEIZOSTAVNA NAMIRNICA
Svi smo je jeli kao djeca, ali žalit ćete ako ovo niste prije znali
Hrvatski Telekom
Temeljem korisničkih iskustava
Hrvatski Telekom osvojio nagradu za najbolju fiksnu mrežu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Miške 3:

    Moja sestrična Smiljka K. u Krapini uzgaja tu indijansku bananu. Kad dozrije , podijeli rodbini.