Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Najsnažniji teleskop u čijim konstrukciji i radu sudjeluju i hrvatski znanstvenici dao prve rezultate

Prototip LST-1 CTA detektirao je zračenje vrlo visokih energija iz pulsara u Maglici Rakovici
22. lipnja 2020. u 11:00 0 komentara 2444 prikaza

U jesen 2018. godine predstavljen je LST-1, najveći Čerenkovljev, ili gama, teleskop na svijetu. Takvi su teleskopi stvarani da promatraju određeno polje visokih energija. Konkretno i najjednostavnije rečeno to znači da takav teleskop može osjetiti objekte (ili tijela) iznimno duboko u svemiru. LST-1 dio je poretka od četiri teleskopa slične veličine smještena na kanarskom otoku La Palma, a zajedno s drugim lokacijama sjeverne ali i južne hemisfere, konkretno u Čileu, gdje se nalaze još četiri takva teleskopa. Uz njih je i cijeli red teleskopa s antenama manjeg promjera, sveukupno stotinu ranije konstruiranih gama-teleskopa što Cherenkov Telescope Array, nazvan po ruskom fizičaru Pavelu Čerenkovu koji je prvi otkrio polje visokih energija u kojem teleskop djeluje, čini najmoćnijim teleskopskim sustavom. Već pri prvom pokušaju u studenom 2019. godine LST-1 je uspio prepoznati signal iz izvora u svojem energetskom polju, u Maglici Rakovice, ostatku supernove u zviježđu Bika. Tokom siječnja i veljače, pak, nastavljeno je s LST-1 mjerenja u cilju testiranja performansi i podešavanja parametara za buduće operacije i pri tome polučio prve znanstvene rezultate. Ti rezultati, čija je objava u znanstvenim časopisima u pripremi, dokazuju fantastične performanse instrumenta u čijoj su izradi i dizajnu važan doprinos dali hrvatski znanstvenici.

 | Autor :

Konkretno, tijekom svega 11 sati opažanja prototipom LST-1 koji je radio samostalno, bez udruživanja u nizove što inače značajno povećava osjetljivost Čerenkovljevih teleskopa, precizno je izmjerena pulsna emisija gama-zračenja iz Maglice Rakovice, što dokazuje da se radi o vrlo moćnom instrumentu, s velikim potencijalom za istraživanje svemira iza dosad ispitanih granica. Opažana je neutronska zvijezda u središtu Maglice Rakovice. Teleskopom LST-1, koji je u fazi testiranja na Kanarskom otoku La Palma, vršena su mjerenja u cilju testiranja performansi i podešavanja parametara za buduće operacije. LST-1 motrio je, dakle, pulsar brzorotirajuću neutronsku zvijezdu s vrlo jakim magnetskim poljima, koja zrači svjetlost u obliku dva snopa duž magnetskih polova, te sa Zemlje možemo izmjeriti naizmjenične periodične signale. Za razliku od drugih objekata koji zrače na najvećim energijama gama-zračenja i već ih redovito opažamo Čerenkovljevim teleskopima, pulsare je mnogo teže opaziti zbog vrlo slabašnih signala i dominacije gama-zračenja iz maglica koje ih okružuju. Unatoč dugogodišnjim opažanjima različitim sustavima Čerenkovljevih teleskopa, do sad su samo četiri pulsara otkrivena u području visokoenergijskog gama-zračenja. LST-1 je to, dakle, uspjelo za samo 11 sati rada. Hrvatska je jedna od 11 država kolaboracije LST-CTA u kojoj djeluje preko 200 znanstvenika, rame uz rame s velikim znanstvenim "silama" poput Japana, Njemačke, Italije, Indije...

 | Autor :

Hrvatski konzorcij u LST-CTA sačinjen je od znanstvenika i doktoranada iz Rijeke, Splita, Zagreba i Osijeka. Hrvatska grupa aktivno sudjeluje u izgradnji i puštanju u pogon teleskopa LST-1. Znanstvenici s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci Saša Mićanović, Tomislav Terzić i Dijana Dominis Prester, te Dario Hrupec s Odjela za fiziku Sveučilišta "Josip Juraj Strossmayer" u Osijeku, izradili su računalne simulacije nužne za dizajn, testiranje i analizu opažanih podataka, koristeći Superračunalo "Bura" Sveučilišta u Rijeci. Bez tih simulacija, ovaj rezultat koji odražava visoke performanse novog instrumenta, ne bi bio moguć. Hrvatska grupa je odgovorna je za sustav za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa, koji je dizajniran, razvijen i testiran na FESB-u u Splitu. Doktorand s FESB-a, Darko Zarić pod mentorstvom Nikole Godinovića razvio je ovaj sustav koji se pod njegovim vodstvom trenutno fino podešava kako bi se ostvarila zahtijevana preciznost usmjerenosti koja do sada nije postignuta s ovakvim tipom teleskopa a veličine zrcala skoro dva puta veće od do sada izgrađenih.

Vizual rezultata možete vidjeti ovdje.

Dizajnu kućišta ovog sustava doprinio je Saša Zelenika sa Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci skupa sa svojim doktorandima.

- Velika je stvar za Hrvatsku što smo dobili priliku sudjelovati u ovakvom velikom i važnom međunarodnom projektu, kao što je izrada najvećeg i najosjetljivijeg teleskopa na svijetu za istraživanje gama-zračenja iz svemira. U međuvremenu, u rad smo uključili i nove doktorande Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Zagrebu, koji time uz korištenje ovog moćnog instrumenta dobijaju ne samo priliku za bavljenje vrhunskom znanošću u sklopu izrade svojih doktorskih disertacija, već i kroz razvoj naprednog softvera i hardvera stječu vještine i kompetencije primjenjive u različitim sferama društva, poput primjerice istraživanja Zemljine atmosfere u kontekstu okoliša i razvoja naprednih tehnologija s primjenama u medicini. Oni sad uče složenu analizu podataka izmjerenih LST-om koji je pokazao zavidne performanse, a uskoro će neki od njih otići raditi mjerenja prototipom LST-1. Već u periodu testiranja prototipa radit ćemo zajednička mjerenja s LST-1 i teleskopima MAGIC na La Palmi, koji su sad postali bliski susjedi. Dio hrvatske grupe iz Rijeke i Osijeka fokusirat će se na istraživanje udaljenih aktivnih galaktičkih jezgri, supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija, čiju promjenjivu aktivnost redovito pratimo koristeći mjerenja u svim područjima elektromagnetskog spektra, u cilju istraživanja prirode gravitacije i prostor-vremena, a dio grupe iz Splita nastavlja razvoj sustava za precizno pozicioniranje teleskopa i za preostale teleskope LST koji će se pridružiti budućem nizu CTA, rekla nam je prof. dr. sc. Dijana Dominis-Prester, ugledna naša astrofizičarka sa Sveučilišta u Rijeci koja je predstavnica Hrvatske u upravnom odboru kolaboracije LST-CTA.

- Posebno bih izdvojio doprinos doktoranda Darka Zarića koji je dizajnirao razvio i testirao na FESB-u u Splitu, sustav za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa,a trenutno se pod njegovim vodstvom, sustav fino podešava i kalibrira kako bi se ostvarila zahtijevana preciznost usmjerenosti koja do sada nije postignuta s ovakvim tipom teleskopa ogromne veličine zrcala (promjer 23 m) skoro dva puta veće od do sada izgrađenih. Iskoristio bih priliku zahvaliti se upravi FESB-a, koja prepoznala značaj da i Hrvatska bude među i zemaljama koja se doprinijele dizajnu i izgradnji jednog vrlo kompleksnog teleskop, dajući financijsku potporu za nabavu potrebe opreme. LST-1 je prvi od ukupno četiri ovakva teleskopa , preostala tri su u fazi izgradnje za koje ćemo također izgraditi sličan sustav uz nadamo se financijsku potporu FESB-Split i Ministarstva znanosti i obrazovanja, rekao nam je prof. dr. sc. Nikola Godinović.

Opisao nam je i kako su LST teleskopi najveći teleskopi opservatorija ”Cherenkov Telescope Array” (CTA) koji će biti izgrađeni na sjevernoj (Kanarski otok La Palma, Španjolska) i južnoj hemisferi (Paranal, Čile) a čini je oko stotinjak teleskopa tri različite veličine, od kojih je LST najveći: promjer zrcala 23 m, mase 100 tona, ukupne visine 45 m, a uz to iznimno je okretan. Kroz 20 sekundi može se usmjeriti u bilo poziciju na nebu što omogućuje detekciju kratkotrajnih i iznenadnih emisija gama-zraka poznate kao provale gama zraka (GRB) a koje proizvode kozmičke eksplozije u kojima nastaju crne rupe.

U UREDU
Nakon razvoda od Doris Pinčić glazbenik Boris Rogoznica ima novi posao
HUB
SAVJETOVALIŠTE ZA GRAĐANE
Stručnjaci otkrivaju kako izaći iz začaranog kruga dugova
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.