Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Showbiz TV

Tajna uspjeha Skandinavaca: Zašto poznate Hrvatice vole serije Borgen i Most?

Autori serije “Borgen” pogriješili su samo u jednom – nisu tiskali priručnik za upotrebu političarima
04. veljače 2014. u 13:08 4 komentara 4252 prikaza
Serija Most
Foto: PR FOTO
Pogledajte galeriju 1/6

U američkoj verziji filma “Muškarci koji mrze žene”, nastaloj po istoimenom romanu Stiega Larssona, koja doslovce slijedi kadrove švedskog originala, postoji scena u kojoj novinar Mikael Blomkvist izlazi iz kreveta, sjeda za stol i počinje raditi na svom kompjutoru.

To je scena koja na najbolji mogući način objašnjava zašto je cijeli svijet poludio za skandinavskim filmovima i TV serijama i zašto one, unatoč skromnijim sredstvima utrošenim u produkciju, pobjeđuju današnje američke filmske i TV uratke. Naime, u spomenutoj sceni iz kreveta izlazi Daniel Craig i on, ma koliko se trudio dok glumi u gaćama, ne može sakriti svoje jamesbondovski isklesane mišiće. Uz obaveznu ispriku svim kolegama, pošteno treba reći da na ovome svijetu ne postoji novinar koji bi imao tijelo poput hollywoodske vizije najpoznatijeg svjetskog tajnog agenta, stoga švedski glumac Michael Nyqvist u toj istoj ulozi i u toj istoj sceni ima nevjerojatnu startnu prednost.

Ona nema nikakve veze s njegovim glumačkim umijećem. Jednostavno Nyqvistu na prvi pogled vjerujemo da je probitačan novinar konfuzna privatnog života, dok nam Craigovo tijelo savršenstvom jednostavno ide na živce i ruši uvjerljivost priče.

Srušene zablude

Upravo ta životna uvjerljivost jak je dio tajne uspjeha skandinavskih serija i filmova. Ona je rođena u aktualnoj skandinavskoj krimi-literaturi, koja je strelovit svjetski uspjeh počela upravo s već spomenutim Larssonom. On je u svojoj “tvrdo kuhanoj” Milennium trilogiji ne samo stvorio nove kanone razrade likova u krimiću nego je u triler uveo bezbroj podataka o istinskom životu u Švedskoj. Pale su tako mnoge zablude o savršenom društvenom uređenju bogate zemlje, političkom sustavu sa strogo kontroliranim političarima kojima korupcija ne pada na pamet, ali i o slobodi medija koji bi trebali biti kontrolor u toj zemlji mira i blagostanja.

Ta istinska usidrenost u životu glavni je sastojak i njihovih uspješnih TV proizvoda u kojima jednostavno nije moguće vidjeti sve ono na što smo navikli u sličnim proizvodima koji stižu iz Amerike, gdje je savršeno normalno da mrtvace režu prelijepe doktorice u visokim potpeticama, s besprijekornim frizurama i make-upom. Stoga točnost i uvjerljivost kao najvažnije sastojke spominju svi obožavatelji skandinavskih filmova i serija.

Pri tome kao krunski dokaz najčešće spominju dansko-švedsku seriju “Most” koju smo nedavno gledali i na HTV-u, a koja ima i svoju američku inačicu u kojoj je priča smještena na američko-meksičku granicu. Glavna je junakinja serije detektivka Saga Norén, sjajna istražiteljica analitičnog uma, ali osoba s Aspergerovim sindromom, što je jedna vrsta autizma. Iako se to u seriji nijednom ne spominje, jasno je da je ona drugačija od drugih: krajnje je otvorena i netaktična, ne razumije pravila društvene interakcije, ne zna prepoznati emocije drugih ljudi, ne zna se pretvarati i stvari često shvaća predoslovno.

Tu i takvu policijsku inspektoricu sjajno je utjelovila švedska glumica Sofia Helin, lijepa žena koja je kroz cijelu seriju prošla bez šminke na licu, zamršene kose, odjevena u kostime vojničke jednostavnosti. Tu je ulogu u američkoj verziji priče dobila Diane Kruger, jedna od najljepših žena svijeta, koju ljubitelji filma ponajviše pamte po ulozi Helene Trojanske u “Troji” redatelja Wolfganga Petersena.

Ona u srazu sa švedskom školom glume Kruger doista nije imala previše šansi.

Reality politička priča

No nisu Skandinavci poznati samo po krimićima. Na HTV-u upravo gledamo sjajnu dansku dramsku seriju “Borgen” o politici i političarima. Glavna je junakinja političarka Birgitte Nyborg, a od onog što bi za neke TV kuće bio poligon za dociranje i politikantstvo, Danci su stvorili seriju uzbudljiviju od krimića, priču o političkoj mašineriji koja istovremeno otvara brojna pitanja iz života svakog čovjeka. Za uspjeh ove serije u prvom su redu zaslužni sjajni scenaristi (Adam Price, Jeppe Gjervig Gram i Tobias Lindholm) koji su stvorili seriju za koju je lako povjerovati da je reality politička priča, samo iz neke sretnije zemlje, tako im se zamjeriti može samo što uz nju nisu tiskali i priručnik za upotrebu namijenjen političarima.

“Borgen” je serija koja je pokupila bezbroj velikih televizijskih nagrada širom Europe, od Prix Italije 2010. do Monte Carlo TV Festivala 2011., i svijetao je primjer, kako ističu i naši sugovornici, televizijskih proizvoda koji ne vrijeđaju i ne podcjenjuju inteligenciju gledatelja, a istovremeno se bave pitanjima koja se (posljedično) dotiču života svakog od nas.

Politika je i u središtu filma koji ovih dana stiže u hrvatska kina – “Žena u kavezu” redatelja Mikkela Nørgaarda, najvećeg prošlogodišnjeg danskog kinohita. Film je snimljen po istoimenom bestselleru Jussija Adler-Olsena kojeg dobro poznaju i hrvatski ljubitelji krimića jer ga je objavila izdavačka kuća Znanje. Priča je to o odjelu Q, policijskom odjelu za zaboravljene slučajeve koji vodi inspektor Carl Morck uz samo jednog, nadasve neobičnog asistenta.

U pokušaju da ih se neutralizira i makne u stranu dodijeljeni su im zaboravljeni slučajevi, a prva ih istraga vodi u pet godina stari slučaj koji je završio nigdje. Tada je, naime, misteriozno nestala političarka Merete Lynggaard, a to je samo početak priče koja istražitelje odvodi duboko u nasilno i bolesno dansko podzemlje koje je ovdje suprotstavljeno uštirkanoj i ispoliranoj skandinavskoj svakodnevici.

>>T. Enger: Skandinavija nudi sve što možete zamisliti, a ljudi se ipak ubijaju

>>Nesbo: Ako vam se moji likovi ne sviđaju, ne morate biti ovdje

NEVENA RENDELI

Veliki sam obožavatelj “Borgena”. Nevjerojatno dobro napravljena serija o danskom političkom životu koja se ponekad tako dobro preklapa i s hrvatskim temama unatoč velikim razlikama i naprednosti danskog političkog sustava. Volim i “Most” i puno mi je bolja skandinavska verzija od američke.

Skandinavska TV produkcija je odlična, kod njih postoji ta sjajna kombinacija hladnoće i običnosti koju ne možeš dobiti ni kod Amerikanaca, a ni Britanaca. (lč)

BARBARA KOLAR

Švedsko-dansku seriju “Most” otkrila sam još prije dvije godine i toliko me oduševila da sam pet mjeseci prijateljima stalno pričala o njoj i tjerala ih da je gledaju. Sviđaju mi se te mračne skandinavske serije jer su, za razliku od američkih u kojima je sve “zrihtano”, puno realističnije i sirovije.

Nakon njih osjećaš se nelagodno jer shvatiš da se ono što je prikazano u seriji ljudima stvarno događa. Gledam i druge skandinavske serije, ali “Most” mi je najdraži. Obožavam lik autistične detektivke glumice Sofije Helin koji je u originalnoj verziji nebrojeno puta bolji nego Diane Kruger u američkoj. (kb)

LADA KAŠTELAN

Ovo desetljeće ostat će upamćeno po izuzetnom napretku u kvaliteti i popularnosti televizijskih serija. One su trenutačno u ogromnom usponu, a američka televizijska produkcija sada je puno bolja od filmske.

Dokazuju to serije “The Wire”, “Breaking Bad”, “Mad Men”, “House of Cards”... One su zapravo novi veliki romani u pokretnim slikama... Na svu sreću europska televizijska produkcija također je u senzacionalnom usponu.

Danci i Šveđani  rade antologijske serije koje postavljaju nova pravila igre. (mc)

BRUNO ŠIMLEŠA

Gledao sam “Most”, ali povremeno bacim pogled i na “Borgen”. Oduševljava me što njihove serije ne podcjenjuju inteligenciju gledatelja.

Dramaturški su sjajne, kamera je živa, glazba je gotovo pa dodatni lik. Iako bi hollywoodska verzija bila producentski raskošnija, ovdje je zaplet i više nego dovoljno raskošan i intrigantan. Osim što otvaraju društveno bitna pitanja, naglasak je i na nekim obiteljskim ili osobnim temama, i to bez rukavica i bez moraliziranja. Ove serije realno prikazuju život. U svakom slučaju kupili su me i za sljedeće sezone. (lč)

DALIBOR MATANIĆ

Skandinavske kriminalističke serije poput “Ubojstva” pa zatim “Mosta” i “Borgena” zanimljive su po svojoj suptilnosti, iznimnoj atmosferi i odličnim glumačkim kreacijama. Mislim da je to ključ po kojima su postale poznate u svijetu.

Meni je zanimljivo bilo gledati kako Amerikanci rade svoje verzije skandinavskih serija i mora se priznati da su i “Ubojstvo” i “Most” vrlo uspjeli remakeovi. Meni je od svih skandinavskih serija najdraža “Real humans” (“Pravi ljudi”), serija o suživotu robota i ljudi koja svojim scenarijem, glumom i dizajnom spada u vrhunce TV ponude zadnjih godina. (lč)

ŽELJKA OGRESTA

“Most” i “Ubojstva” bile su odlične serije koje sam redovito pratila. Imaju vrhunsku krimi-priču i zbilja je atmosfera i dinamika priče takva da s nestrpljenjem čekate sljedeći nastavak. (ic)

otkrio gdje je za valentinovo
Grašo progovorio o vezi s Hanom Huljić, ali i puncu Tončiju: 'Svaka spačka može bit' fatalna za njega'
BioBran
PROMO
300% snažniji prirodni imunitet
  • Deleted user:

    Tko nije gledao serije navedene u tekstu, preporučujem za obavezno pogledati, odlične su, realistične, upoznajemo skandinavski način života iz njihove perspektive, nisu prikazani kao hladni ljudi što je obično stereotip već upravo suprotno, vrlo im je važna obitelj i na ... prikaži još! prvom je mjestu, mene podsjećaju na nas samo što imaju uređeniju državu.

  • Miške 3:

    Jako nam je važno mišljenje Barbare Kolar, njezinog partnera Duška i takovih. Ma, idite molim vas, koga ste našli.

  • Avatar ludi kekec
    ludi kekec:

    "Iako se to u seriji nijednom ne spominje, jasno je da je ona drugačija od drugih" nigdje se ne spominje??? pa što su trebali - na početku svake epizode u špici napisati njenu dijagnozu??? upravo za to služi dobar scenarij ... prikaži još!rij - da se ne mora baš sve eksplicitno reći.