Naslovnica Premium

Feljton (4): Godine uoči raspada Jugoslavije: Nacionalni euharistijski kongres 1984.

U Mariji Bistrici Crkva proslavila 
13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, komunisti su bili šokirani
24. srpnja 2014. u 13:15 1 komentara 2008 prikaza
Franjo Kuharić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Nacionalni euharistijski kongres Crkve u Hrvata (NEK), održan u Mariji Bistrici 1984., bio je prvorazredni događaj od vjerskog, nacionalnog i političkog značenja. Na završnom događaju, 9. rujna, u Mariji Bistrici okupilo se više od 400 tisuća ljudi. Kongres je zapravo kruna događanja od 1975., u trajanju od devet godina, nazvana “Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata”. Mons. Josip Pavlišić, tada riječko-senjski nadbiskup i metropolit, bio je predsjednik Središnjeg odbora NEK-a, a tajnik Odbora bio je dr. Antun Škvorčević, koji je dao velik doprinos organizaciji Kongresa. Ivan Zvonimir Čičak, u to vrijeme jako blizak Kaptolu, pomogao je Kongres materijalno budući da je dobro zarađivao baveći se kožnom galanterijom. Imao je dućan nasuprot katedrali.

Vjernici stizali danima

– Biskup Škvorčević i ja smo puno toga odradili. Financirao sam gradnju pozornice i krov nad binom u Mariji Bistrici, što me koštalo 10 tisuća maraka, a sa svojim ljudima sam organizirao osiguranje – kaže Čičak. – Vlasti su sve činile da otežaju organizaciju Kongresa. Sjećam se da Kaptol nije mogao uspostaviti vezu s Marijom Bistricom. Predložio sam da pokušaju radiovezom, preko Sljemena, međutim, nisu to dopustili. Tajne službe bile su jako angažirane, imam dokument u kojem se vidi da me je Udba pratila u Mariji Bistrici – domeće Čičak.

Danima prije središnjeg događaja s prostora cijele Jugoslavije i iz inozemstva počele su se u Mariju Bistricu slijevati rijeke vjernika i hodočasnika. Neki su čak tjednima prije krenuli pješice, a iz Zagreba su mladi pješice krenuli nakon bdjenja u zagrebačkoj katedrali, 8./9 rujna. Pješaci su zakrčili putove jer vlasti nisu dale da se u Bistricu putuje organiziranim prijevozom.

– Zaustavljali su autobuse i vraćali ih. A zagrebačkim poduzećima nisu dopuštali da prevoze vjernike – kaže Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila. Večer prije događaja, papa Ivan Pavao II. je preko Radio Vatikana uputio poruku Hrvatima.

– Već je među vama moj posebni izaslanik, uzoriti kardinal Franz König. Želim da do vas dođe moj očinski i srdačni pozdrav kao potvrda mog duhovnog sjedinjenja s vama – rekao je uz ostalo papa. Kako je za svog izaslanika odredio kardinala iz Austrije, komunisti su brže-bolje organizirali prijam za visoke uzvanike Katoličke crkve te predstavnike ostalih vjerskih zajednica, Islamske zajednice i SPC-a, u Dvercima na Gornjem gradu. Na primanju nije bilo poznatih komunista na republičkoj i državnoj razini. Uzvanike su dočekali predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama SIV-a Anto Sučić i predsjednik takve komisije Izvršnog vijeća Sabora SRH Ivan Lalić.

Prvi put od ujedinjenja

– Prema Kongresu odnosimo se kao prema izrazu ustavnih prava i sloboda naših građana – rekao je Ante Sučić, čime je uvjetno priznao poraz komunista i trijumf Crkve. Zaboravio je reći što je režim sve činio da minira Kongres.

Na bistričkoj poljani okupilo se gotovo pola milijuna vjernika. Koncelebriranoj misi nazočila su tri kardinala, a Poljake je predstavljao kardinal Franciszek Macharski. Na misi je bilo i 35 nadbiskupa i biskupa, nekoliko stotina svećenika, više od tisuću časnih sestara. Kardinal Franz König prenio je papinu poruku, a Kuharić je prilikom svoga govora narod molio da se suzdržava od pljeska. Na završnim svečanostima NEK-a bilo je i visoko predstavništvo Srpske pravoslavne crkve s izaslanikom patrijarha Germana, mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Jovanom Pavlovićem. Uime Islamske zajednice NEK je pozdravio imam Ševko Omerbašić, izaslanik vrhovnog starješine Islamske zajednice u SFRJ reis-ul-uleme Naima ef. Hadžiabdića.

– Proslavili smo naš NEK prvi put u povijesti, otkako smo Hrvati ujedinjeni u jednoj državi – rekao je riječko-senjski nadbiskup i metropolit mons. Josip Pavlišić. Središnji odbor NEK-a formirao je i press-centar u kojem se akreditiralo više od 200 domaćih i stranih novinara. Tiskan je bilten NEK-a na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Prvi put u povijesti Crkve u Hrvata održana je konferencija za novinare. Pomoćni zagrebački biskup Đuro Kokša morao je često odgovarati na provokativna pitanja. Glavni provokatori bili su Nenad Ivanković, koji je postavljao pitanja o financiranju NEK-a, te srpski novinar Aleksandar Tijanić, poslije glavni Miloševićev propagator.

– Narod je došao u svojoj režiji, a za pokrivanje nužnih troškova uređenja dali su Ivan Zvonimir Čičak, Nadbiskupija i svetište u Mariji Bistrici. Jedini trošak je bio pripremiti prostor za misu i ugostiti ljude koji su bili smješteni po crkvenim ustanovama – kaže Miklenić.

Unatoč podmetanjima, opstrukciji i provokacijama, NEK je uspio. Tome je najzaslužniji don Živko Kustić, dugogodišnji urednik Glasa Koncila, koji je najviše učinio za popularizaciju ideje okupljanja u Mariji Bistrici.

Tito Hrvatska 1980. – 1990. Godine uoči raspada Jugoslavije: Titova smrt i procesi protiv disidenata (1) Vlado Gotovac hrvatska 1980. - 1990. Godine uoči raspada Jugoslavije: Politički proces protiv Vlade Gotovca (2) jugoslavija, dan republike HRVATSKA 1980.-1990. Feljton (3): Godine uoči raspada Jugoslavije: dužnička kriza 1982. i Milka Planinc

– Glas Koncila je događaje smatrao jednim od svojih projekata. Kustić je sve to razrađivao ekleziološki, ekumenski i nacionalno, on je genijalac, kao novinar i kao čovjek – kaže Ivan Miklenić.

Kongresom je Crkva učinila ono što je Stepinac htio, ali nije mogao zbog Drugog svjetskog rata – slaviti 13 stoljeća kršćanstva Hrvata.

– Kustić je mobilizirao katoličku javnost, dogodilo se čudo, nitko nije očekivao da će biti tako veliki odaziv – dodaje Miklenić. Kongresom su, posebno njegovom organizacijom, brojem okupljenih i odjekom, jugoslavenski (hrvatski) komunisti doslovce bili šokirani. Usto, sve je prošlo bez i najmanjeg incidenta i provokacije.

– Crkva je morala organizirati sanitet, 100 liječnika i 100 časnih sestara. Ministarstvo i državni organi nisu se uključili. Čudo da nitko nije ni slomio ni iščašio ruku ili nogu – kaže Miklenić. Bio je to trijumf Crkve koju je u Hrvatskoj vodio kardinal Franjo Kuharić, Kao mladi svećenik, prilikom zaređenja bio je u grupi kojoj je blaženik Alojzije Stepinac izrekao poznatu rečenicu: Šaljem vas u krvavu kupelj. Rečenica se odnosila na neviđenu poslijeratnu represiju komunista koji su ubili mnoge katoličke svećenike. Kuharić, od 1970. zagrebački nadbiskup, brzo je postao simbol otpora i državni neprijatelj br. 1.

– Stepinac je bio neprijatelj, a Kuharić nikad nije odustajao, branio ga je i govorio da je nevin. Na Stepinčevo katedrala i prostor oko katedrale uvijek su bili puni ljudi, a komunisti to nisu mogli spriječiti. Znamo koliko je bilo štovatelja Stepinca po tome što je Udba bilježila koliko ljudi dolazi na njegov grob – kaže Miklenić. Vlasti su svake godine medijski i politički napadale Crkvu u povodu Stepinčeva.

– U Glasu Koncila nismo smjeli prenijeti Kuharićeve propovijedi održane na Stepinčevo, inače bi nam ga plijenili. Smjela ga je objaviti samo AKSA, koja je išla u 300 primjeraka – dodaje Miklenić.

Podmetanja

Kuharić je bio simbol otpora Crkve

Komunističke vlasti su, nakon Kuharićevih putovanja i susreta u dijaspori, redovito podmetale i izmišljale da je Kuharić u inozemstvu govorio nešto što nije. U podmetanju je najdalje išla državna novinska agencija Tanjug.

– Crkva je ostala jedina koju nisu pokorili, premda su našli i svećenike koji su radili za Udbu. Nisu mogli pokoriti Crkvu, Kuharić je bio simbol toga otpora – kaže Miklenić. Prema izjavi tada mladog agenta Udbe Željka Kekića Pauka, vlasti su planirale uhititi Kuharića. Odustali su kad ga je papa Ivan Pavao II. 1983. imenovao kardinalom. Nije im bio potreban skandal svjetskih razmjera i novi pritisak međunarodne zajednice. Sad se zna da je NEK bio prekretnica u slamanju komunizma u Hrvatskoj.

Vodič za kupovinu gadgeta
BLAGDANI
Vodič za kupovinu gadgeta: Što kupiti vašim omiljenim tehnoljupcima?

A1 izdvaja za Vas