Nakon stoljeća rasprava i teoloških tumačenja, novo istraživanje pružilo je potencijalno znanstveno objašnjenje za jedno od najpoznatijih biblijskih čuda Isusa Krista. Znanstvenici su analizirali prirodne procese u Galilejskom jezeru (danas Kineretsko jezero u Izraelu) te ponudili vremenski i okolišni okvir događaja koji su opisani u evanđeljima, piše Mirror.
Riječ je o dvjema poznatim pričama – “Čudu s kruhom i ribama”, kada je Isus navodno nahranio više od 5000 ljudi s pet kruhova i dvije ribe, te o kasnijem “Čudesnom ulovu ribe”. Oba događaja vezana su uz isto jezero, a sada su dobila novo svjetlo kroz kombinaciju povijesnih zapisa i suvremenih znanstvenih metoda.
Prema najnovijim podacima, fenomen poznat kao masovno izumiranje riba mogao je odigrati ključnu ulogu. Istraživači su otkrili da snažni zapadni vjetrovi ponekad uzburkaju dublje slojeve jezera, koji su siromašni kisikom. To dovodi do gušenja ribe i njihovog izbijanja na površinu.
Takve situacije dokumentirane su i u novije doba – primjerice, u estuariju Tzalmon, gdje su znanstvenici pomoću 3D modeliranja jezera pratili unutarnje valove i izdizanje hladne, anoksične vode na površinu. Upravo ti trenuci omogućuju masovno i lako sakupljanje ribe.
“Galilejsko jezero je stratificirano – gornji sloj je topao i bogat kisikom, dok donji sloj ostaje hladan i gotovo bez kisika. Kada vjetar potisne površinsku vodu, dolazi do miješanja slojeva i naglog izbijanja mrtve ribe na površinu”, pojasnila je istraživačica Yael Amitai. Ehud Strobach iz Vulkanološkog instituta dodaje da su simulacije koje su proveli jasno pokazale kako ovi procesi mogu objasniti zabilježene događaje u prošlosti.
Istraživači vjeruju da se opisani fenomen najvjerojatnije odvijao krajem proljeća ili početkom ljeta, u razdoblju naglih temperaturnih promjena. Tada je vjerojatnost miješanja slojeva vode i izbijanja ribe na površinu najveća.
Budući da je upravo “Čudo s kruhom i ribama” jedino Isusovo čudo zabilježeno u sva četiri evanđelja, ovo znanstveno objašnjenje privuklo je veliku pažnju. Neki ga vide kao pokušaj racionalnog objašnjenja drevnih zapisa, dok drugi smatraju da prirodni fenomeni ne umanjuju duhovnu vrijednost i simboliku priče.
Ova nova otkrića ne nude konačan odgovor na pitanje “je li čudo bilo stvarno”, ali otvaraju prostor za dijalog između znanosti i vjere. Dok znanstvenici nude prirodna objašnjenja, vjernici i dalje naglašavaju duhovnu poruku priče – dijeljenje, zajedništvo i vjeru. Na kraju, možda je upravo u toj isprepletenosti prirodnih pojava i ljudskog vjerovanja razlog zbog kojeg su ove biblijske epizode preživjele stoljeća i nastavile izazivati jednako divljenje i rasprave sve do danas.
Nikad nije bilo pitanje dali je to istina već na koji način. Bog je velik!