Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Želite srce bez mane?

Živite zdravo, krećite se i odlazite na preglede
25. studenoga 2021. u 15:11 159 prikaza
Specijalna bolnica Arithera
Pogledajte galeriju 1/4

Iako je zadnjih petnaestak godina i u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu činjenicu o starenju populacije i rastu čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, ali i aktualnoj situaciji s razvojem postcovid kardioloških oboljenja, Specijalna bolnica Arithera pokrenula je edukativno-promotivnu kampanju „Srce bez mane“.  U razgovoru s Vanjom Hulak-Karlak, dr. med., specijalisticom interne medicine, subspecijalisticom kardiologije i subspecijalisticom intenzivne medicine, na jednostavan i svima razumljiv način poslane su poruke o prepoznavanju i liječenju kardiovaskularnih bolesti i važnosti očuvanja zdravlja srca kroz zdrave životne navike.

Koji su najčešći problemi koje pacijenti navode u radu srca i krvnih žila?
Najčešći razlozi dolaska pacijenata u kardiološku ambulantu su simptomi poput: pikanja, propikavanja u prsima, bolova u prsnom košu, “preskakanja”, lupanja srca, otežanog disanja, težeg podnošenje napora.

Kada preporučujete dolazak na kardiološki pregled?
Općenita je preporuka da i muškarci i žene počnu dolaziti na redovite kardiološke preglede nakon 40. godine života. Osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za srčane bolesti trebali bi se javiti i ranije. Bolesnici koji već imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest, trebali bi se kontrolirati prosječno jedanput godišnje. Za osobe koje su izložene većem psihičkom i/ili fizičkom stresu, odnosno naporu, bilo bi preporučljivo da dođu kardiološki pregled. Naime, povećana fizička aktivnost, naročito kod osoba iznad 40-te godine života, ali i intenzivniji napori kod mlađih dobnih skupina zahtjevaju pregled i praćenje stručne osobe. Prije započinjanja, odnosno početka redovitog prakticiranja određene fizičke aktivnosti, naročito 40+ populacije, bilo bi uputno napraviti preliminaran pregled i uz ergometrijsko testiranje pod stručnim nadzorom liječnika kardiologa.

Specijalna bolnica Arithera | Autor :

Što sve kardiološki pregled obuhvaća? Opišite nam jedan uobičajen pregled.
Kardiološki pregled se sastoji od anamneze - razgovor s bolesnikom o aktualnim tegobama, dosadašnjim oboljenjima tzv. komorbiditetima, bolesnikovim funkcijama, navikama, alergijama, lijekovima koje uzima. Neizostavan dio anamneze je obiteljska anamneza koja nam govori postoji li nasljedna sklonost za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Klinički pregled sastoji se od auskultacije, perkusije i palpacije organa. Najveću pozornost posvećujemo pregledu krvožilnog sustava; odnosno auskultaciji srca i pluća, palpaciji i auskultaciji perifernih arterijskih pulzacija uz neizostavno mjerenje arterijskog tlaka. Naravno da pregledavamo i ostale organe, odnosno organske sustave. Uvijek se rutinski radi pregled „od glave do pete“.

Nakon kliničkog pregleda snimamo EKG (elektrokardiogram) što nam omogućuje da postavimo tzv. “radnu” dijagnozu i procijenimo potrebitost daljnjih dijagnostičkih postupaka i eventualnog propisivanja terapije.

Što se mjeri EKG-om?
Elektrokardiogram, odnosno skraćeno EKG, snima električne potencijale srca. EKG nam daje podatke o srčanom ritmu, srčanoj frekvenciji, eventualnim poremećajima srčane provodljivosti, “blokovima”, aritmijama, ekstrasistolama (“preskoci”), promjenama ST-T segmenta koje su pokazatelj srčane ishemije, odnosno koronarne bolesti, znacima opterećenja srca, th. Hipertrofijama klijetki, pretklijetki,.. U EKG-u se takođe, ponekad, mogu vidjeti i znaci elektrolitskih poremećaja te stanja i bolesti koje nisu dominantno kardiološkog uzroka.

Specijalna bolnica Arithera | Autor :

Kako visoki tlak djeluje na rad srca?
Visok tlak ili arterijska hipertenzija djeluje na rad srca tako da kontinuirano opterećuje srce. Zamislite da na srce stavite vreću određene težine koja odgovara visini arterijskog tlaka. Naše srce kontinuirano mora pumpati protiv tog opterećenja, povećanog otpora. Kroz neko vrijeme srce se tome uspijeva prilagoditi zadebljanjem svojih stjenki, no u jednom trenutku srce više ne može izdržati taj pritisak i pod pritiskom popusti, proširi se i u konačnici oslabi.

Što se događa kod osobe koja kaže da joj srce „preskače“?
Teško je točno reći “na prvu” što se zapravo događa kad netko kaže da mu srce preskače. Postoje brojna stanja koja mogu izazvati navedene senzacije. U najvećem broju slučajeva riječ je, ipak, o najčešće benignom uzroku, odnosno ekstrasistolama. One kod pacijenta stvaraju nelagodu i remete kvalitetu života, ali uglavnom ne predstavljaju tešku bolest, pogotovo kod mladih ljudi. Pacijente koji se jave s ovom tegobom šaljemo na obradu koja osim rutinskog kliničkog pregleda, uzimanja anamneze te snimanja EKG-a, uključuje i snimanje kontinuiranog EKG-a, odnosno tzv. 24 ili 48 satnog holtera EKG-a. Navedene pretrage se rade kako bismo pokušali objektivizirati pacijentove tegobe i „uhvatiti“ to preskakanje srca dajući im, slikovito rečeno, “ime i prezime”, a sve s ciljem što adekvatnijih daljnjih dijagnostičko-terpijskih postupaka.

Zašto dolazi do infarkta srca?
Do infarkta srca dolazi kada postoji nesrazmjer između potrebe srčanog mišića za kisikom i njegove opskrbe kisikom. Uzroci mogu biti razni, a najčešće je u podlozi aterosklerotska bolest srčanih arterija koja se “komplicira”, tj. dolazi rupture, puknuća,  aterosklerotskog plaka. Na tom mjestu se stvori tromb koji začepi krvnu žilu što onemogućuje dotok krvi u dio srčanog mišića koji ta krvna žila opskrbljuje. Ako “začepljenje” potraje dovoljno dugo, na tom mjestu srčanog mišića nastat će infarkt.

Specijalna bolnica Arithera | Autor :

Koji su vaši savjeti za zdravlje srca?
Za zdravlje Vašeg srca ili kako bi mi u Aritheri rekli „za srce bez mane“ savjet je živjeti zdravo. Zvuči kao floskula, no uistinu zdravim načinom života i životnim navikama možemo u značajnoj mjeri prevenirati kardiovaskularna obljenja, odnosno usporiti tijek već etabliranih bolesti. U praktičnom smislu to znači kako bismo trebali težiti uravnoteženoj prehrani, po mogućnosti mediteranskoj, koja se bazira na voću i povrću, zdravim masnoćama i žitaricama. Jako važno, i nikako zanemarivo, je održavanje idealne tjelesne težine jer prekomjerna tjelesna težina predstavlja značajan kardiovaskularni čimbenik rizika. Pravovremeno otkrivanje i adekvatno liječenje arterijskog tlaka, šećerne bolesti, povišenih vrijednosti lipida u krvi,.. Izuzetno je bitna fizička aktivnost, ne samo za kardiovaskularni sustav, već za cjelokupno psiho-fizičko zdravlje. Opće prihvaćena preporuka je 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta svaki ili svaki drugi dan, odnosno 150-200 minuta tjedno. I za kraj, iako će mnogi reći kako je nemoguće, pokušajte smanjiti stres. Teško je, ali nije nemoguće.

Koji su faktori rizika za oboljenje srca i krvnih žila?
Faktore rizika dijelimo na promjenjive i nepromjenjive. U nepromjenjive spadaju dob, spol i genetska predispozicija. Promjenjivi čimbenici rizika su: povišene vrijednosti arterijskog tlaka odnosno arterijska hipertenzija, povišene vrijednosti šećera u krvi, povišene vrijednosti masnoća u krvi, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, fizička neaktivnosti te stres.

Koliko je post-Covid pacijenata u vašoj ambulanti? I s kakvim problemima srca se javljaju?
Usudila bih se reći kako
svaki drugi ili treći pacijent koji dođe na pregled barem pripomene neku od tegoba koju povezuje s preboljelim Covidom. Znači, nemali broja pacijenata dolazi isljučivo zbog “post-Covid” simptomatologije, a isto tako i nemali postotak “kroničnih” kardioloških pacijenata tijekom rutinskog pregleda, tj. kontrole, navede neke simptome koje povezuju s Covidom. Najčešće tegobe koje navode pacijenti su vrtoglavice, povišene vrijednosti arterijskog tlaka, nelagode u prsnom košu, razna “preskakanja, aritmije”, umor, teže podnošenja napora, pa čak i svakodnevnih aktivnosti. Vrtoglavice su uglavnom benignog, ali iritirajućeg karaktera, do onih vrtoglavica koje znaju biti čak i onesposobljavajuće, značajno remeteći pacijentovu kvalitetu života. Što se tiče povišenih vrijednosti krvnog tlaka, postoji nemali broj “de novo” arterijskih hipertenzija, ali i relativno često se viđa i disregulacija tlaka; odnosno pacijenti koji su imali dobro regulirane vrijednosti krvnog tlaka, sada dolaze s visokim vrijednostima koje često predstavljaju pravi terapijski izazov i iziskuju strpljenje kako pacijenta tako i liječnika.

Tijekom trajanja kampanje „Srce bez mane“ u Centru za kardiologiju, SB Arithera ostvarujete popust na specijalističke kardiološke preglede i kardiološku dijagnostiku.  

ptičja gripa
Stupile na snagu
Stroge preventivne mjere u cijeloj Hrvatskoj: Pojavila se visoko patogena ptičja gripa
Abbott Nutrition
Akcija za djecu diljem svijeta
I Modrić se uključio u akciju: Tvrtka koja posluje i u Hrvatskoj sklopila suradnju s Real Madridom, evo o čemu se radi