Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Stručnjaci tvrde da nije razumno da radni dan počinje u 8 sati ujutro

Taj kratki spoj kombiniran s pritiskom produktivnosti i stalne dostupnosti što putem e-pošte, što putem mobitela, znači da mnogi zaposlenici pate od "socijalnog zamora"
25. veljače 2016. u 09:19 50 komentara 25073 prikaza
Posao
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/2

Ako svako jutro odgađate alarm na budilici kako biste mrvicu dulje ostali u krevetu, nemojte osjećati grižnju savjesti. Moglo bi biti da uopće niste krivi vi, nego način na koji radite.
Sve više istraživanja ide u prilog tome da većini ljudi ne odgovara ritam koji nameće posao jer nije sinkroniziran s našim prirodnim tjelesnim satom. Stručnjaci sve više upozoravaju na to.
San je strateški resurs svakog čovjeka, a kompanije to zanemaruju, sudeći prema uputama Christophera Barnesa, profesora menadžmenta na Sveučilištu Washington, Foster School of Business.

Kad su radne smjene u suglasju s prirodnim obrascima ljudskog sna, te će osobe kvalitetnije izvršavati obveze i biti inovativni jer su usredotočeniji i generalno zdraviji jer su pod manjim stresom, napisao je Barnes u svome tekstu kompanijama. A ako nedovoljno spavaju, zaposlenici su skloniji učiniti veće pogreške i doživjeti ozljedu na poslu. Njegovo istraživanje pokazuje da se noćni tipovi ponašaju manje etično u rano jutro, dok ranoranioci to isto češće čine noću.

No, nije sve samo u količini sna. Hoćete li biti produktivni u 8 ujutro, ovisi o vašem cirkadijskom ritmu. Svaki organizam, od primitivne bakterije do čovjeka, ima biološki određen, unutarnji sat, kaže Till Ronneberg, profesor kronobiologije s Instituta medicinske psihologije sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Munchenu. A taj sat se uvelike razlikuje od osobe do osobe. 
– Slično je i sa stopalima. Neki imaju ogromna stopala, a neki iznimno mala, no većina je u prosjeku – kaže Roenneberg. 

Kaže i da je problem taj što ljudi uopće ne razmišljaju o cirkadijskom ritmu, odnosno važnosti prirodnog svjetla i njegova utjecaja na ljudski organizam. Mnoge kompanije radni dan započinju u 8 ili 9 sati što ne prati u potpunosti potrebe većine ljudi. 

Taj kratki spoj kombiniran s pritiskom produktivnosti i stalne dostupnosti što putem e-pošte, što putem mobitela, znači da mnogi zaposlenici pate od "socijalnog zamora". Drugim riječima, njihova su tijela konstantno u "krivoj vremenskoj zoni". Roenneberg procjenjuje da se više od 70% ljudi ustaje ranije nego što bi trebalo i ne uspijeva se dovoljno odmoriti i biti izvrsno u produktivnosti. 
Neusklađenost između unutarnjeg sata i raspreda obveza koje imaju započinje već u adolescenciji, tvrdi Paul Kelley s Oxfordova instituta za san i cirkadijski sustav u UK-u.

Kelley kaže da se tjelesni sat većine ljudi počinje kretati unaprijed oko puberteta. Do trenutka kad pođu u srednju školu, tinejdžeri ustaju u prosjeku tri sata ranije nego što bi trebali jer u nekim slučajevima nastava počinje već od 7.30 sati. Rezultat toga je kronični nedostatak sna koji utječe na njihovu sposobnost da se fokusiraju, a što u težim slučajevima može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih poteškoća poput pretilosti i dijabetesa. Zbog pritisaka javnog zdravstva, neke školske ustanove u SAD-u u UK-u uvode kasniji početak nastave. 

Kako ljudi stare, tako se njihov tjelesni sat pomiče natrag i češće ustaju ranije, no Kelley kaže da većina radne populacije i dalje ustaje prerano. Vjeruje da bi bilo idealno kad bi radni dan počinjao u 10 sati ujutro.

– Nije racionalno početi raditi u 8 sati ujutro. No, to je predrasuda koju imamo o radu, da će ranoranioci djelovati pametniji i savjesniji od onih koji dulje spavaju. Njih će se smatrati zabušantima, tvrdi Kelley. – Cirkadijskim sustavom upravlja biologija, a ne navike i običaji – kaže Roenneberg, piše BBC.

Roenneberg je napravio eksperiment s radnicima u Volkswagenovoj tvornici automobila u Njemačkoj te uThyssenKrupovoj tvornici čelika tako da im je smjene prilagodio njihovu cirkadijskom sustavu, za svakog zasebno. Ranoranioce je smjestio u jutarnju smjenu, a ljubitelje kasnijeg ustajanja smjestio je u popodnevnu smjenu. U obje tvornice pokazalo se da su radnici s novim načinom rada bili zdraviji, manje umorni i na poslu i u slobodno vrijeme. 

>> Ostajete do kasno na poslu? Ovo je odličan izgovor da to više ne radite

STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
  • miso:

    Najsretniji smo bili kad nam je radni dan počinjau u 6 h ujutro. Od 14h na dalje imali smo pravi pravcati život (zabave s obitelji, odgoj djece, obrada vrta, hobi, učenje uz rad, znanost, druženja ....).

  • liliZG:

    koliko sam shvatila svaka firma bi trebala odrediti kakav je tip njegov radnik i odredit mu individualizirano radno vrijeme....lijepo....

  • Avatar Zvjerinjak
    Zvjerinjak:

    Ovi zapadni "stručnjaci" su mislili samo na poslovnu efikasnost, a nitko ne razmišlja o obitelji. Ako se bude radilo od 09-17 sati, treba još računati i put na posao i sa poslana na kjhi se gubi još oko sat vremena. ... prikaži još! Znači radnik dođe kući oko 17 sati. Kada će radnik imati vremena za svoju obitelj, za druženje sa svojom djecom. U Hrvatskoj je obitelj još uvijek temelj svega. Na zapadu (pogotovo SAD-u) je posao temelj svega i sve je podređeno poslu. Zato im obitelji i nisu povezane, zato nemaju međusobnu komunikaciju i zato više manje svatko ima svog psihijatra sa kojim može razgovarati. Siguran sam da će se ovi naši vrli političari uhvatiti za riječi ovih "stručnjaka" i uvesti novo radno vrijeme bez imalo sagledavanja šire slike. Samo pogodujte poslodavcima, sigurno će vam se odužiti donacijama u kampanjama.