Kardiovaskularne bolesti jedan su od vodećih uzrok smrti u svijetu. Iako postoje jasni i općepoznati simptomi koji ukazuju na oslabljeno srce, poput kratkoće daha, bolova u prsima, umora, nepravilnog rada srca ili natečenih nogu, drugi su manje poznati, čak i kada su nam doslovno pred očima. Jedan od takvih podmuklih znakova je specifična crta ili nabor na ušnoj resici, koji se u medicinskim krugovima sve češće prepoznaje kao pokazatelj temeljnih kardiovaskularnih problema. Ovaj neobičan fizički marker može biti rani signal upozorenja koji potiče na detaljniji liječnički pregled, osobito kod osoba s postojećim faktorima rizika.
Taj dijagonalni nabor na ušnoj resici medicinski je poznat kao Frankov znak, a ime je dobio po doktoru Sandersu T. Franku, koji je još 1973. godine prvi primijetio ovu neobičnu vezu. Dr. Frank je uočio prisutnost karakterističnog nabora kod više pacijenata mlađih od 60 godina koji su patili od angine pektoris, odnosno bolova u prsima uzrokovanih smanjenim protokom krvi u srce, ili su imali dokazane blokade koronarnih arterija. Njegovo zapažanje potaknulo je desetljeća daljnjih istraživanja, a do danas je provedeno više od 40 studija koje su analizirale povezanost između ovog znaka i zdravlja srca, pokušavajući otkriti zašto se naizgled bezopasna promjena na uhu može povezati s tako ozbiljnim stanjem.
Veće studije koje su uslijedile nakon Frankova otkrića dodatno su potvrdile i proširile ovu vezu, povezujući nabor na uhu ne samo s koronarnom arterijskom bolešću (KAB), najčešćim tipom srčanih bolesti, već i s perifernom vaskularnom bolešću te cerebrovaskularnim bolestima. Jedno istraživanje pokazalo je da osobe s Frankovim znakom na jednom uhu imaju 33 posto veći rizik od ozbiljnih srčanih događaja, dok se taj rizik penje na čak 77 posto kod osoba koje imaju nabor na oba uha. Druga studija iz 2017. godine izravno je povezala dijagonalni nabor na uhu s ishemijskim cerebrovaskularnim događajima, kao što su tranzitorna ishemijska ataka (poznata kao mini-moždani udar) i moždani udar. Pokazalo se da su osobe s ovim znakom imale veći rizik od smrti uzrokovane srčanim komplikacijama, neovisno o drugim poznatim faktorima rizika poput dobi, pušenja i dijabetesa.
Značaj ovog znaka dodatno raste kada se promatra u kombinaciji s tradicionalnim faktorima rizika. Studije su pokazale da osobe koje imaju Frankov znak uz već dijagnosticiran dijabetes tipa dva ili visoki krvni tlak imaju značajno povišen rizik od razvoja srčanih bolesti. Pritom, važan je i sam izgled nabora. Smatra se da način na koji se crta pojavljuje može ukazivati na ozbiljnost rizika, pri čemu je nepotpuni nabor na samo jednom uhu povezan s najmanjim rizikom. S druge strane, kako navodi New York Post, najozbiljnijim pokazateljem smatra se dubok i potpun nabor koji se proteže cijelom dužinom ušne resice i prisutan je na oba uha, a rizik je još veći ako postoje i dodatni, manji nabori uz glavni.
Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti zašto se ovaj nabor uopće pojavljuje i kako je povezan sa zdravljem srca, iako točan mehanizam još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Jedna od vodećih hipoteza sugerira da je Frankov znak posljedica gubitka elastina i elastičnih vlakana u koži ušne resice. Isti taj proces degeneracije događa se i u stijenkama krvnih žila kod koronarne arterijske bolesti, što dovodi do njihovog oštećenja i sužavanja. Druga teorija nalaže da problemi s opskrbom krvlju malih krvnih žila u ušnoj resici mogu biti odraz sličnih, ali nevidljivih promjena koje se događaju u krvnim žilama koje okružuju srce. Neka istraživanja sugeriraju i moguću genetsku predispoziciju ili povezuju pojavu Frankovog znaka s ubrzanim biološkim starenjem. Jedna studija otkrila je da osobe s Frankovim znakom i KAB-om imaju niske razine proteina adropina i irizina, što bi moglo uzrokovati i nabor i aterosklerozu, odnosno otvrdnjavanje arterija.
Interes znanstvene zajednice za Frankov znak ne jenjava, a najnovija istraživanja nastavljaju potvrđivati ovu intrigantnu korelaciju. Studije provedene tijekom 2024. i 2025. godine dodatno su poduprle vezu između nabora i koronarne arterijske bolesti. Primjerice, jedna studija iz 2025., temeljena na obdukcijama, otkrila je značajno veću prisutnost Frankovog znaka kod osoba preminulih od kardiovaskularnih uzroka u usporedbi s onima koji su umrli zbog drugih razloga. Druga studija, objavljena u veljači 2025. u Vijetnamu, pokazala je da je Frankov znak neovisan faktor rizika za opstruktivnu koronarnu arterijsku bolest. Istraživanja su također proširila vezu i na druga stanja, pa tako podaci iz 2024. godine sugeriraju da pacijenti s naborom i postojećom koronarnom bolešću imaju i "značajno veći rizik od atrijske fibrilacije".
Unatoč sve većem broju dokaza, stručnjaci naglašavaju da Frankov znak sam po sebi ne bi trebao biti razlog za paniku niti se može smatrati definitivnim kliničkim pokazateljem. Neke studije upozoravaju da je, unatoč dokazanoj povezanosti, njegova dijagnostička točnost prilično skromna kada se koristi kao jedini marker. Frankov znak uklapa se u širi trend prepoznavanja vanjskih, vidljivih znakova koji mogu upućivati na rizik od unutarnjih bolesti, a uz njega se spominju i muška ćelavost te naslage kolesterola oko očiju (ksantelazma). Stoga, prisutnost nabora na ušnoj resici ne znači nužno da imate bolest srca, ali bi trebala poslužiti kao poticaj za razgovor s liječnikom, osobito ako već imate druge poznate faktore rizika poput pušenja, dijabetesa, povišenog kolesterola ili visokog krvnog tlaka. Standardni faktori rizika i dalje su daleko pouzdaniji pokazatelji, a liječnik na temelju cjelokupne slike može preporučiti daljnje pretrage kako bi se procijenilo vaše kardiovaskularno zdravlje.
Ako želite zdravo srce, ovo su namirnice koje morate uvrstiti u svoju prehranu već danas
Otvori KEKS Pay
