S godinama, mnogi ljudi primjećuju promjene u svojoj sposobnosti pamćenja. Slabije pamćenje postaje česta pojava, a zaboravljanje sitnica, poput imena, datuma ili mjesta, može postati učestalije. Iako su to prirodni procesi starenja, postoje i mnogi faktori koji utječu na našu sposobnost pamćenja, uključujući stres, zdravlje mozga, prehranu i kvalitetu spavanja. Neuroznanstvenica je otkrila jedan iznenađujući razlog zašto vaše pamćenje može biti lošije nego prije, a to nema nikakve veze s demencijom, piše Mirror.
Dr. Wendy Suzuki, profesorica na Sveučilištu New York, provela je svoju karijeru istražujući brojne različite atribute kognitivnog zdravlja. U nedavnom videu na TikToku objasnila je da značajan pad pamćenja nije neizbježan dio starenja. Međutim, nešto što je poznato kao "interferencija pamćenja" vjerojatni je simptom prolaska vremena, što otežava pamćenje imena ljudi ili mjesta koje ste posjetili u prošlosti.
@drwendysuzuki Here’s a comforting truth: forgetfulness isn’t always a bad thing. Curious? I explain why it happens more as we age and how it doesn’t mean your brain is giving up—it’s just processing more. Find out how to regain confidence in your memory. #MythMenders #memory #forgetful #memoryloss ♬ Happy Flow State - senshomoods
"Toliko ljudi misli da je slabljenje pamćenja neizbježno kako starimo, ali ja sam ovdje da vam kažem da značajan gubitak pamćenja većinom nije normalan dio starenja. Reći ću vam i zašto, a to je zato što imate puno više stvari za zapamtiti nego što ste imali kad ste bili u srednjoj školi ili na fakultetu. Sve to dovodi do nečega što se zove interferencije pamćenja", objasnila je. Interferencija pamćenja ne podržava ideju da starost uvijek uzrokuje slabljenje pamćenja.
Umjesto toga tvrdi da zaboravljanje može biti uzrokovano time što dugoročne i novostvorene uspomene međusobno ometaju jedna drugu. Ovaj fenomen ima dugu povijest u psihologiji i može se podijeliti u dvije kategorije. Prvi, poznat kao "retroaktivna interferencija", opisuje nemogućnost vraćanja davno uspostavljenih sjećanja zbog utjecaja novih informacija. S druge strane, "proaktivno uplitanje" je upravo suprotno jer obuhvaća ideju da prošla sjećanja ometaju našu sposobnost pamćenja novih informacija.
"Jedno od objašnjenja zaboravljanja temeljenog na interferenciji jest da uzrokuje povećano natjecanje za pronalaženje sličnih tragova pamćenja, što potiče zaboravljanje. Specifično, kada je znak za dohvat povezan isključivo s pohranjenom uspomenom (cilj), tada postoji velika vjerojatnost da će ciljna uspomena biti dostupna i moguća za dohvat s relativnom učinkovitošću", opisala je Enciklopedija bihevioralne neuroznanosti.
"Vaše pamćenje se čini lošijim nego kad ste bili mlađi jer jednostavno imate toliko više informacija koje treba sortirati da biste izvukli pravi odgovor.„Jesam li vas uspjela oraspoložiti u vezi vašeg pamćenja?", dodala je dr. Suzuki. Određeno zaboravljanje je općenito prihvaćen aspekt većeg životnog iskustva, no značajno opadanje pamćenja može biti razlog za zabrinutost. Demencija je krovni pojam koji se koristi za opisivanje nekoliko stanja koja dovode do trajnog kognitivnog pada.
Osim gubitka pamćenja, simptomi na početku mogu uključivati probleme s koncentracijom ili praćenjem razgovora, zbunjenost oko vremena i mjesta ili poteškoće u obavljanju poznatih zadataka. Nažalost, trenutačno ne postoji lijek za demenciju, no dostupni su tretmani koji pomažu ublažiti neke njezine simptome.
"Budući da ljudi s demencijom mogu izgubiti sposobnost pamćenja događaja ili ne razumjeti u potpunosti svoje okruženje ili situacije, može se činiti da ne govore istinu ili namjerno ignoriraju probleme. Budući da demencija utječe na mentalne sposobnosti osobe, može joj biti teško planirati i organizirati. Održavanje njihove neovisnosti također može postati problem", objasnili su iz Nacionalne zdravstvene službe Ujedinjenog Kraljevstva (NHS).
Dodali su da će osoba s demencijom obično trebati pomoć prijatelja ili rodbine, uključujući pomoć pri donošenju odluka. Simptomi demencije obično se s vremenom pogoršavaju. "U kasnoj fazi demencije ljudi se neće moći brinuti sami o sebi i mogu izgubiti sposobnost komunikacije. Broj osoba s demencijom raste jer ljudi žive dulje", zaključili su.
