Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Preuranjeni početak bavljenja sportom ne daje dobre rezultate

S početkom nove školske i vrtićke godine počinje i sezona upisa na dodatne sportske aktivnosti za najmlađe.
07. rujna 2010. u 09:00 4 komentara 5817 prikaza
natjecanje vrtića (1)
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Zabluda je da su teniski reket u ruci četverogodišnjaka, karate pojas na petogodišnjaku ili papučice za ritmičku gimnastiku već na trogodišnjakinji ponajbolji put za dječje zdravlje i eventualne buduće sportske uspjehe. 

Za sportsku i zdravu budućnost djeteta od jedne su discipline, kažu stručnjaci, u predškolskoj dobi, pa čak i tijekom prva četiri razreda osnovne škole, puno bolje takozvane univerzalne sportske aktivnosti, na kojima se dijete upozna s različitim sportovima. 

– Sa sustavnim treninzima većine sportova ne treba kretati prije djetetove osme, devete godine i poslije. Idealno je da djeca u nižim razredima osnovne škole prođu izobrazbu za cijeli spektar sportova, poput škole plivanje, škole skijanja i sl., a da se tek potom, prema interesima, specijaliziraju. 

Upozoravajuće brojke 

Iskustvo pokazuje da prerani počeci sustavnim bavljenjem sportom ne daju očekivane rezultate – razbija uvriježeno mišljenje kako je važno što prije uključiti dijete u neki sport dr. Dragan Milanović, profesor teorije treninga i razvoja kineziologije na zagrebačkom Fakultetu za fizičku kulturu. Što izabrati za svoje dijete premišljaju mnogi roditelji upravo ovih dana. S početkom nove školske i vrtićke godine počinje, naime, i sezona upisa u razne dodatne aktivnosti. Bavljenje sportom, dakako, pri vrhu je aktivnosti koje se preporučuju za slobodno vrijeme djeci. Sadašnje su brojke, pritom, daleko od željenih. U Hrvatskoj se tek oko 20 posto učenika organizirano bavi sportom, a cilj je da ih se uključi 35 posto. Pritom, u Zagrebu, recimo, tek svaki deseti osnovnoškolac bavi se nekim sportom kroz školske klubove, kako kaže Ivana Jukičić, stručni suradnik sportskih aktivnosti za osnovne škole u zagrebačkom Školskom sportskom savezu. 

– Prije desetak i više godine brojke su bile veće. Tada je u školskim klubovima bilo angažirano i 20-ak posto osnovnoškolaca – dodaje I. Jukičić. Za dječake je, inače, nogomet i dalje neprijeporni broj jedan. Po broju djece koja biraju taj sport košarka je na drugom, rukomet na trećem, odbojka na četvrtom, a atletika na petom mjestu. 

Blanka motivira 

– Kod djevojčica je najpopularnija odbojka, a slijede atletika, košarka, rukomet i plivanje. Tako je manje-više stalno, s tim da interes za neke sportove poraste nakon održavanja većih prvenstava, a pogotovo nakon uspjeha hrvatskih sportaša, poput Blankinih ili naših rukometaša i slično – kaže I. Jukičić. 

Za popularizaciju sporta, dakako, ključno je i je li društvo djeci stvorilo uvjete za masovno bavljenje sportskim aktivnostima. U Hrvatskoj to danas nije prioritet, a dr. Milanović podsjeća kako je sport i potreba i pravo djece. 

– Sport čini samo dobro i za psihički i za fizički razvoj djece, ali i za njihovu socijalizaciju – poručuje dr. Dragan Milanović.

Za sustavno bavljenje nekim sportom, kroz treninge u klubu, dob je, dakako, važna, ali nema koristi od preranih početaka. Dr. Dragan Milanović kaže da, primjerice, s intenzivnim treninzima plivanja ili ritmičke gimnastike ne treba kretati prije osme ili devete godine djetetova života. Za tenis i skijanje najbolje je pričekati da dijete navrši devet ili deset godina. Treninzi košarke, odbojke, rukometa ili nogometa ne preporučuju se prije desetog djetetova rođendana.

Za vaterpolo, primjerice, treba pričekati i jedanaest navršenih godina. Za džudo je preporučena dob 12, a s atletikom se može početi i godinu prije. Umjetničko je klizanje, primjerice, sport s kojim se može krenuti ranije, već sa sedam ili osam godina.

Valamar
Prilika za posao
Ovo je troje mladih koji rade u turizmu, evo zašto su zadovoljni i žele ostati u Hrvatskoj
  • -obrisani-:

    ako sport ne daje dobre rezultate, dajte djeci alkohol a najpoznatija je kampanja žuja je zakon alkohol i sport hm

  • mala ulica:

    Slažem se sa podacima iz članka. Često se zbog roditeljevih ili trenerovih ambicija djetetu oduzima neprocijenjivo vrijeme djetinjstva. Upravo iz tog razloga da bi se djetetu dozvolilo provesti bezbrižno prvo desetljeće života ne treba ga prerano baciti u agonistiku. Nakon ... prikaži još! škole trening, vikendom utakmice. 15 utakmica = 15 vikenda. Jedino ako dijete samo želi onda je dobro dat mu potporu. Djeci u prvom desetljeću života važnije je slobodno vrijeme provoditi sa obitelji i prijateljima gdje se takodjer mogu baviti sportom u igri i zabavi.

  • soso:

    ma da svi seru što je dobro za djecu a niti jedna osnovna škola nema organizirane sportske izvanškolske aktivnosti jer se nastavnicima tijelesnog odgoja neda raditi s dijecom u školi \"za badava\" jer im je satnica pretrpana rade cijelih 4 ... prikaži još! h na dan pa još da moraju ostajati još jedan sat s dijecom na dodatnim aktivnostima pa tko bi to izdrzao raditi svaki dan 5h.Lakše je djeci ponudit aktivnosti izvan škole za 150 kuna mijesečno i bog te veselio roditelji misle da dijeca treniraju a oni samo kupe pinku i boli ih ona stvar za dijecu.čast izuzecima