Jeste li znali da je znanstveno dokazano da vježbe disanja pomažu kod glavobolje, kroničnog umora, depresije, uznemirenosti i drugih tegoba? Pritom je važno da znate pravilno disati, a to ćete imati priliku naučiti u PLIVINOJ Školi disanja, koja će biti održana u petak 5. svibnja s početkom u 10 sati na unutarnjim bazenima zagrebačkog Sportskog parka Mladost. Pridružite se članovima seniorske i juniorske vaterpolske reprezentacije koji će vam pokazati kako pravilno disati, dok će vam fizioterapeut pojasniti zbog čega je pravilno disanje, odnosno disanje ošitom, važno za zaštitu zdravlja. Uz njih će vam na raspolaganju biti i pulmolog kod kojeg ćete moći napraviti spirometriju kako biste izmjerili kapacitet svojih pluća te brzinu protoka zraka kroz dišne puteve. Ulaz je slobodan i besplatan za sve građane.
Škola disanja organizira se u povodu Svjetskog dana astme, koji se diljem svijeta obilježava svake godine početkom svibnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih. I PLIVA se kao najveća farmaceutska kompanija u jugoistočnoj Europi pridružuje tom plemenitom cilju te organizira školu disanja kao još jednu u nizu javnozdravstvenih akcija kojima nastoji podizati svijest javnosti o važnosti usvajanja zdravih navika u cilju preventivnog djelovanja kod niza zdravstvenih poteškoća i bolesti. Pritom je važno istaknuti kako je kontinuirano obrazovanje i informiranje osobito važno kod kroničnih bolesti poput astme.
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronhija), a osobama koje od nje boluju vježbe disanja vrlo su važne. Iako je ranije vladalo mišljenje da sport negativno utječe na osobe oboljele od astme, brojna istraživanja provedena tijekom godina na ovu temu dokazala su suprotno. Tjelesna aktivnost više je nego poželjna kod osoba oboljelih od astme, ne samo zbog fizičkog boljitka nego i zbog psihosocijalnih razloga. Astmatičari koji se bave sportom lakše će se uklopiti u društvo, imat će jaču muskulaturu te bolje psihofizičko stanje, što sve skupa utječe i na bolju kontrolu astme.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u posljednjih je nekoliko godina došlo do primjetnog porasta broja oboljelih od astme pa se procjenjuje da danas u svijetu od ove bolesti pati oko 235 milijuna ljudi. U Europi gotovo 30 milijuna djece i odraslih mlađih od 45 godina imaju astmu, a među njima šest milijuna ima ozbiljne i teške simptome. Pretpostavlja se kako će otprilike jedna trećina Europljana u dobi do 20 godina u budućnosti razviti neke od simptoma astme. Osnovni uzrok nastanka astme još nije potpuno jasan, ali čimbenici rizika uključuju genetsku predispoziciju uz izlaganje česticama i materijalima koji nadražuju dišne puteve i uzrokuju alergijsku reakciju poput prašine na namještaju, kućnih ljubimaca, dima cigareta, kemikalija i zagađenosti zraka. Ne postoji lijek za astmu, ali najbolji je način liječenja kontroliranje bolesti uzimanjem lijekova koje je propisao liječnik specijalist te izbjegavanjem okidača bolesti.
Astmu obilježavaju ponavljajući napadaji koji najčešće uključuju kašalj, teško disanje, nedostatak zraka i bolove ili pritisak u prsima. Oni mogu biti povremeni, dok je upala dišnih puteva kronično prisutna. Simptomi astme mogu se pogoršati tijekom tjelovježbe, virusne infekcije ili kod stresa. Bilo da primijetite kašalj ili kašljucanje koje traje duže vrijeme ili se pogoršava tijekom tjelovježbe odnosno noći, tipičan zvuk piskanja tj. „sviranja” u prsima koji se javlja tijekom izdaha, kratkoću daha ili ubrzano disanje osobito tijekom tjelovježbe ili neobjašnjivi umor potrebno je obratiti se liječniku.
